Noćni napadi zapadnih sila predvođenih SAD-om i Velikom Britanijom dodatno su zaoštrili krizu u Crvenom moru. Istovremeno, Huti su najavili odmazdu za ove napade te se ne nazire kraj krize čije bi posljedice moglo osjetiti globalno gospodarstvo.
“Nema na stanju” – to su riječi koje bi se uskoro mogle ponovno vratiti u trgovine, piše Telegraph.co.uk.
Rast cijena i prazne police
Šef brodarskog diva Maersk upozorio je u četvrtak da bi “brutalni i dramatični” prekid brodskog prometa kroz Crveno more uzrokovan napadima jemenskih pobunjenika mogao potrajati mjesecima, što povećava strah od rasta cijena i praznih polica.
Šefovi supermarketa ponovno upozoravaju na poskupljenja. Ken Murphy, šef Tesca, rekao je da bi poremećaj u Sueskom kanalu mogao dovesti do povećanja cijena nekih proizvoda. U Marks & Spenceru, izvršni direktor Stuart Machin predviđa kašnjenja novih odjevnih i kućnih predmeta u veljači i ožujku.
Huti napadaju brodove još od listopada, a pad broja brodskih kontejnera koji putuju kroz Crveno more je dramatičan. Prema njemačkom Institutu Kiel ovom trgovačkom rutom u studenom je prošlo 500.000 brodova. Prošli mjesec ih je bilo osjetno manje – 200.000.
Velike tvrtke izbjegavaju područje
Trenutačni volumen je 66 posto ispod očekivanih razina za ovo doba godine. Velike brodarske tvrtke, uključujući Maersk, objavile su da izbjegavaju to područje.
Plovila koja dolaze iz Azije radije plove oko Južne Afrike i Rta dobre nade, a zaobilazno putovanje traje sedam do 20 dana duže. To značajno prolongira vrijeme dostave, ograničava prostor za dostavu i povećava troškove dostave.
“To bi moglo potaknuti inflaciju na neke stavke”, upozorio je Murphy iz Tesca.
Duže putovanje znači više novca za gorivo i plaće jer zaposlenici provode više vremena na moru, a u konačnici bi to moglo rezultirati i višim cijenama na blagajnama.
Već skočile cijene nafte, zlata…
U petak su, nakon što je Iran zaplijenio naftni tanker u blizini obale Omana, skočile cijene nafte. Istovremeno, napetosti na Bliskom istoku podigle cijenu zlata.
Porasle su i cijene srebra, za 0,7 posto, na 22,91 dolar po unci. U sličnom postotku poskupjela je i platina, na 920,42 dolara. Najblaži rast bilježio je paladij, za blagih 0,2 posto, na 990,25 dolara, pokazuju burzovni podaci.
U usporedbi sa situacijom tijekom pandemije i početne invazije na Ukrajinu, Telegraph navodi da je dobra vijest da su male šanse da se sada ponovi skok cijena hrana koji je tada zabilježen.
Sainsbury’s je ovaj tjedan rekao da uvozi nešto vina preko Sueskog kanala, što znači da je osjetljiv na porast cijena i nestašicu. Međutim, prema analizi konzultantske tvrtke Retail Economics, gotovo tri četvrtine britanskog uvoza hrane dolazi iz EU-a.
Clive Black iz Shore Capitala dodaje da vrlo malo hrane dolazi iz Azije, a i ono što dolazi, najčešće se transportira zračnim putem, a ne pomorskim.
Što uvozimo iz Kine?
No, Kina je svjetska svjetska tvornica za mnoge druge proizvode koje kupujemo. Odjeća i obuća, namještaj i elektronika bi mogli biti pogođeno ovim posljednjim raspletom događaja.
Black navodi da početno kašnjenje može biti između 10 i 14 dana, ali to se može produljiti i na mjesec dana.
Gotovo polovica uvoza namještaja u Europu dolazi iz Azije, navodi Moody’s. Ikea je upozorila da bi prekid isporuke kroz Sueski kanal mogao dovesti do nestašica dijela namještaja. Polovica svih igračaka uvezenih u Ujedinjeno Kraljevstvo i oko dvije petine kućnih potrepština dolazi samo iz Kine, objavio je Retail Economics.
Poremećaji na tržištu automobila i mode
Hladnjaci, televizori, strojevi i automobili također bi se mogli suočiti s poremećajima. Geely, kineski automobilski div koji posjeduje marke kao što su Volvo i Lotus, upozorio je nekoliko dana prije Božića da će napadi u Crvenom moru odgoditi isporuku njegovih električnih vozila u Europu. Američki proizvođač električnih automobila Tesla izvijestio je da je prisiljen obustaviti proizvodnju u pogonu u blizini Berlina zbog krize u Crvenom moru koja je omela nabavu.
Jonathan De Mello, osnivač konzultantske tvrtke JDM Retail, kaže da poremećaj pogađa modne lance upravo u trenutku kada planiraju lansirati svoje proljetne kolekcije.
Poremećaji bi se mogli osjetiti i u građevinskom sektoru, ali i na tržištu bijele tehnike.
Više cijene su neizbježne?
Iako su više cijene neizbježne za neke proizvode, opskrbni lanci su prilagodljiviji nego što su bili. Događaji u proteklom desetljeću natjerali su industriju da se brzo prilagodi promjenama, što bi moglo ograničiti utjecaj na cijene.
“Pandemija i Brexit učinili su trgovce puno svjesnijima poremećaja u opskrbnom lancu i činjenice da kada se najslabija karika u lancu prekine, postoji efekt harmonije koji se proteže kroz cijeli lanac opskrbe”, pojašnjava Richard Lim, izvršni direktor Retail Economicsa.
Dodaje da su mnoge tvrtke, poučene tim iskustvima, počele puno više pažnje posvećivati fleksibilnosti i planiranju u nepredveđenim situacijama. I dok jedni ublažavaju strahove, drugi nisu tako optimistični pa tako Vincent Clerc, šef danskog brodskog diva Maersk, ističe da bi ova situacija “potencijalno mogla imati prilično značajne posljedice na globalni rast”.
Tijek događaja na Crvenom moru pratimo OVDJE.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
