Cijena nafte na londonskom tržištu probila se u četvrtak, po prvi put od 2014. godine, iznad razine od 100 dolara po barelu jer se trgovci plaše da će ruski napad na Ukrajinu poremetiti opskrbu naftom i plinom na tržištima.

Nakon što je ruski predsjednik Vladimir Putin odobrio specijalnu vojnu operaciju, ukrajinski ministar vanjskih poslova Dmitro Kuleba poručio je tweetom da je Rusija pokrenula invaziju na Ukrajinu punog razmjera i da je oružjem napala gradove.

Kako se trgovci plaše poremećaja u opskrbi naftom, cijena barela na londonskom tržištu skočila je jutros 5,4 posto, na 102,48 dolara, najvišu razinu od rujna 2014. godine.

Cijena barela na američkom tržištu porasla je, pak, 5,3 posto, na 96,95 dolara.

Cijene nafte porasle su od početka ove godine za više od 20 dolara po barelu, među ostalim, zbog straha da će SAD i Europa uvesti sankcije ruskom energetskom sektoru i tako poremetiti opskrbu.

Rusija je drugi najveći proizvođač nafte u svijetu, a svoju sirovu naftu uglavnom prodaje europskim rafinerijama. Uz to, najveći je dobavljač prirodnog plina u Europi, osiguravajući oko 35 ukupne opskrbe.

“Ruska najava posebne vojne operacije u Ukrajini gurnula je cijenu nafte u Londonu na granicu od 100 dolara po barelu. Zbog ove povećane neizvjesnosti, u vrijeme kada je na tržištu razlika između ponude i potražnje ionako tijesna, cijene će vjerojatno ostati nestabilne i povišene”, kaže Warren Patterson, voditelj robnog odjela u tvrtki ING.

Visoke cijene nafte mogle bi dodatno ojačati ionako visoku inflaciju u svijetu i usporiti oporavak gospodarstava od koronakriza.

„Ulagači se plaše da će Europa biti odsječena od ruskog plina, da se EU ne može nositi s takvim šokom u opskrbi i da će morati obuzdati potražnju, što bi bilo ekonomski iscrpljujuće. Više cijene energije mogle bi ugroziti rast globalnog gospodarstva”, objašnjava Ray Attrill, strateg u National Australia Bank.