Cijene kvadrata rastu, problem u APN kriterijima: Mogu li građani do povrata PDV-a?

Doći do vlastitog doma san je mnogih - posebno mladih koji prvi put ulaze na tržište nekretnina.

S tim ciljem uvedene su i državne potpore - kroz subvencionirane APN kredite i povrat dijela PDV-a za mlađe od 45 godina koji kupuju prvu nekretninu.

"Ovdje se radi o potporama za građane koji su ove godine platili porez, bilo na dodanu vrijednost, bilo na porez o prometu s nekretninama. Zaprimili smo 700 zahtjeva i sada smo na 200 obrađenih", govori Goran Golenić, APN.

Mogu li građani koristiti mjeru?

No problem je u samim kriterijima. Povrat PDV-a se odobrava samo ako cijena stana ne prelazi iznos iz službene APN-ove tablice. A ti su iznosi znatno niži od stvarnih tržišnih cijena. Primjerice, u Virovitici je cijena novogradnje po kvadratu danas između 2300 i 2600 eura. No, za povrat PDV-a, stan ne smije biti skuplji od 1477 eura. Postavlja se pitanje – mogu li građani uopće koristiti mjeru, ako granice koje su postavljene ne prate stvarno stanje na tržištu?

"Zato smo i uzeli 50 posto veću cijenu od prošle godine. Prema zadnjem izvještaju državnog zavoda za statistiku. Cijene nekretnina su u prosjeku rasle za 13 posto. S ovih 50 posto smo svakako trebali obuhvatiti one kojima treba pomoć. Ovo nije mjera za one koji mogu riješiti svoj stambeno pitanje na tržištu", rekao je Željko Uhlir iz Ministarstva prostornoga uređenja, graditeljstva i državne imovine.

Mjera nije za sve

Uhlir ističe kako ova mjera nije namijenjena svima, već prvenstveno onima koji kupuju po prosječnim, umjerenijim cijenama. Učestalije prilagođavanje limita tržištu, smatra, imalo bi suprotan učinak - jer bi dalo vjetar u leđa prodavateljima da dodatno podižu cijene, čime bi država zapravo hranila spiralu poskupljenja.

"Dakle s time bismo dali signale tržištu da može slobodno dizat cijene i da će država uvijek tu biti da popuni prazninu. Neka se pokušaju zadržati u sferi onog što je građanima prihvatljivo", kaže Uhlir.

Ovaj model primjerenim smatra iskusna agentica za nekretnine Martina Mataić Škugor, smatrajući kako se granice moraju negdje povući, a realni podaci o kupoprodajama ipak daju okvir unutar kojeg se sustav može održivo provoditi.

"Dakle uzete se stvarne kupoprodaje, moraju se postaviti neke granice. Ovdje se ne radi o kratkoročnoj mjeri, svatko može u skladu sa svojim potrebama kupiti nekretninu i onda predati zahtjeva za ostvarivanje ovog poticaja."

Mali broj odbijenih zahtjeva

U APN-a poručuju da je broj odbijenih zahtjeva relativno malen. Golenić naglašava kako su građani uglavnom svjesni ograničenja i prilagođavaju svoje kupnje propisanim cjenovnim okvirima.

"Od 5 posto odbijenih zahtjeva tek trećina otpada na one koji su odbijeni zbog previsoke cijene", govori.

I dok brojke sugeriraju da većina zahtjeva prolazi. Vrijeme će pokazati je li ovakav model zaista primjenjiv na terenu, i hoće li građani doista moći do prvog doma uz pomoć ove mjere.