Vladina odluka o povećanju plaća u državnim i javnim službama prouzročit će pritiske na realni sektor, tvrde ekonomisti, poduzetnici i poslodavci. Privatnici će biti primorani dignuti plaće i tako se naći u ozbiljnom problemu ne žele li se suočiti s valom otkaza. Neki su u inflaciji već podizali plaće kako bi zadržali radnike, no ima i poslodavaca koji radnicima nisu dizali plaće ni za jedan euro.
Dok se djelatnici državnog i javnog sektora posljednjih dana upuštaju u računicu koliko će im rasti plaća, oni u privatnom o promjenama u novčanicima mogu maštati.
Kad vam je zadnji put rasla plaća?
“Ne sjećam se kad mi je zadnji put rasla plaća. Prije nekoliko godina čak, da”, rekao je Valentin, djelatnik zadarskog hotelskog lanca.
Sjećate se kad ste zadnji put dobili povišicu?
“Pa… možda prije koju godinu”, kazao nam je Robert, građevinski radnik.
Valentinu je, kaže, inflacija protekle godine “pojela” plaću.
“Jako, jako teško. Ne znam sad koliko posto mi je teško, ali puno, puno mi je teško s dvoje djece, sa ženom koja isto radi, pa ne radi. Najviše nam odlazi na hranu.”
Povišica s kojom se isprsio premijer Andrej Plenković za javni i državni sektor od 13,5 do gotovo 14 posto odnosno povećanje od 880 milijuna eura, tvrdi ekonomist Stojić, prouzročit će pritiske na realni sektor.
“Kad zbrojimo zadnje 2,3 godine rast plaća u javnom sektoru je snažniji i tu moramo paziti da javni sektor ne počne istiskivati privatni sektor u zapošljavanju kao što je bio slučaj u proteklom dugoročnom razdoblju”, rekao je ekonomist Hrvoje Stojić.
A građevinski radnik Robert naglašava da su povećanja nužna i za privatnike.
“Plaće bi se trebale podići nekih 30-tak posto da bi ljudi uz današnje cijene mogli normalno živjeti”, rekao je Robert.
Uvedenim promjenama nitko u državnom sektoru ne bi trebao zarađivati manje od tisuću eura neto, što je kažu poduzetnici, snažno bačena rukavica privatnom sektoru, u kojem bi plaće trebale biti veće i zbog većeg rizika od otkaza.
“Sektor koji je riskantniji, gdje se lakše može izgubiti posao, gdje je stres puno veći jasno da mora biti i plaćen više. Tako je u normalnom, civiliziranom zapadu i tako bi trebalo biti kod nas”, rekao je Boris Podobnik iz Udruge glas poduzetnika.
Iz udruge poslodavaca upozoravaju da će rast plaća u ovoj godini ubrzati dosad neviđeno povećanje mase plaća iz državnog proračuna od 32 posto. No ako Hrvatska želi dugoročno dizati plaće i izbjeći jačanje inflacije, rast bruto plaće ne bi smio biti veći od ciljane stope inflacije odnosno od dva posto.
“Nema druge mogućnosti nego da se više radi i da budemo produktivniji. To je jedina mogućnost. I da manje trošimo javnih sredstava, da imamo što jeftinije javne službe i da više radimo, to je jedini recept, drugoga nema”, rekao je Mirko Budimir iz Hrvatske udruge poslodavaca.
Da su plaće u javnom sektoru rasle brže od onih koje isplaćuju privatnici, potvrdio je ministar rada Marin Piletić krajem listopada. Tad je rekao da su plaće koje isplaćuje država od 2016. realno rasle za 20 posto.
“Mislim da je fer bilo kome podignuti plaće, svi mi radimo za plaće, živimo od toga, ali neke druge stvari se moraju riješavati. Efikasnost odrađenog posla, to je ono što je ključ. Nije toliko problem novac nego problem koliko se stvari odrađuju na vrijeme, efikasno”, rekao je Andrej, djelatnik u farmaceutskoj industriji.
“Svatko tko radi treba zarađivati pošteno i da od tog posla može živjeti. Prije ste imali kućanstva s jednom plaćom i koja su si mogla priuštiti i stan i kvalitetan život, a danas s dvije plaće krpate kraj s krajem”, rekla je liječnica Katarina Siroglavić.
Pa, prognoza za umirovljenike i one s nižim plaćama nije bajna. Ekonomisti tvrde da će veće plaće “pogurati” potrošnju, što znači da će i inflacija – biti trajnija.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare