Slabija potrošnja zbog visoke inflacije omest će oporavak tranzicijskih gospodarstava od koronakrize, upozorila je Europska banka za obnovu i razvoj (EBRD), snizivši prognoze rasta hrvatskog gospodarstva u 2022. i 2023. godini.

Hrvatsko gospodarstvo oporavilo se prošle godine zahvaljujući osobnoj potrošnji, neto izvozu, ulaganjima i turizmu, koji je dosegnuo 90 posto pretpandemijske razine, primjećuje EBRD u izvješću objavljenom u utorak.

Potom je na kraju godine gospodarska aktivnost blago pala, za 0,1 posto u odnosu na prethodna tri mjeseca, a slabost otkrivaju i podaci o prometu u maloprodaji u siječnju i veljači ove godine, uz blagi pad realnog dohotka, dodaju.

Inflacija potaknuta poskupljenjem energenata utjecat će na potražnju kućanstava i u ovoj godini, iako je rast cijena blaži nego u ostalim zemljama u regiji, napominju u banci.

Rast hrvatskog gospodarstva usporit će u ovoj godini, po njihovoj procjeni, na tri posto, s 10,4 posto u 2021., zbog usporavanja osobne potrošnje i robnog izvoza, dok bi ulaganja trebala ostati snažna, uz potporu radova na obnovi područja stradalih u potresu.

U ožujku predvidjeli su 3,2-postotni rast.

U 2023. aktivnost će blago ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 3,5 posto, zahvaljujući slabljenju inflacije, ulasku u eurozonu i potpori iz fondova EU-a, procjenjuju u EBRD-u, napominjući da bi rast mogao biti i snažniji.

Rizik slabijeg rasta u slučaju gašenja uvoza energenata iz Rusije ublažava ograničena ovisnost Hrvatske o ruskom plinu, naglašavaju, ukazujući na terminal za ukapljeni plin na Krku.

Blizu prosjeka

Prognozirani rast hrvatskog gospodarstva u ovoj i idućoj godini blizu je prosjeka u široj EBRD-ovoj regiji srednje Europe i Baltika, gdje je aktivnost u većini zemalja nadmašila pretpandemijsku razinu, ali pozitivne trendove omele su posljedice ruske invazije na Ukrajinu.

EBRD je snizio prognozu rasta BDP-a u regiji za 0,2 postotnog boda, na 3,2 posto. U 2023. aktivnost bi trebala blago ubrzati, uz prognoziranu stopu rasta od 3,4 posto. U ožujku EBRD je regiji prognozirao 4,2-postotni rast aktivnosti.

Najsnažnije bi u ovoj godini trebalo porasti poljsko gospodarstvo, za 4,0 posto. Blizu su i Slovenija i Mađarska s prognoziranom stopom rasta od 3,5 posto.

Poremećaji u nabavnim lancima i poskupljenje energije potaknuli su snažan rast cijena, a inflacija će vjerojatno ostati povišena u najmanju ruku u prvoj polovini ove godine i negativno utjecati na raspoloživi dohodak kućanstava, upozorava EBRD.

Banka je snizila prognoze rasta u ovoj i idućoj godini i za cijelu skupinu tranzicijskih gospodarstava u kojima posluje,

Sada očekuju da će aktivnost u ovoj godini porasti 1,1 posto, za 0,6 postotnih bodova slabije no što su očekivali u ožujku. U 2023. rast bi trebao snažno ubrzati, na 4,7 posto, prognozira EBRD, snizivši prognozu s početka proljeća za 0,2 postotna boda.

“Još u studenome prognozirali smo rast u našim regijama od 3,8 posto, ali rekli smo da su prošlogodišnji oporavak i njegovo ubrzanje na prijelazu u 2022. gorko-slatki, zagorčeni zabrinutošću zbog visokih cijena sirovina”, ističe glavna ekonomistica EBRD-a Beata Javorcik.

“Sadašnja situacija još više zabrinjava, s obzirom na kontinuirani rast cijena hrane i energije, potaknut ruskim ratom protiv Ukrajine, koji dodatno potporuje inflaciju”, zaključuje Javorcik.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.