Francuska elektroenergetska grupa EDF snizila je u utorak prognozu proizvodnje struje u svojim nuklearnim elektranama u ovoj godini, potaknuvši rast cijena plina, struje i dozvola za emisiju ugljika u Europi.

EDF je pod pritiskom zbog mjera kojima vlada nastoji ograničiti rast cijena struje, ali i zbog kašnjenja radova na novim reaktorima i zatvaranja nekoliko starih nakon što su otkrivena korodirana mjesta na rashladnim sustavima i drugi sigurnosni problemi.

Kompanija koju kontrolira francuska država snizila je danas procjenu proizvodnje struje u nuklearkama u ovoj godini s 300 do 330 na 295 do 315 teravat sati, objasnivši taj potez kontrolom nuklearne sigurnosti.

Nove prognoze uzimaju u obzir poznate ili izgledne probleme s korozijom na 11 reaktora, istaknuli su u EDF-u, dodavši da bi tri mogla biti neplanirano zatvorena, a dva dulje no što se očekivalo, do kraja listopada odnosno prosinca.

Procjena EDF-a pokazuje da će nuklearna proizvodnja prosječno u 2022. pasti za 2,5 do tri gigavata (GW).

Iz kompanije su dodali da će procjenu za 2023. objaviti “što je prije moguće”.

Ministrica za okoliš i industrijsku tranziciju Barbara Pompili rekla je da je EDF vladi trebao poslati prvo izvješće o sigurnosnim nuklearnim prekidima u ožujku, dodavši da je zatražila izmjenu procjena proizvodnje “jer je previše reaktora zaustavljeno.”

Pompili je najavila i da će EDF od američkog General Electrica kupiti odjel za proizvodnju turbina za nuklearne reaktore sa sjedištem u Francuskoj, vrijedan oko milijardu dolara.

Odjel je do 2015. bio u vlasništvu Alstoma, a njegovo vraćanje u francusko vlasništvo ministrica je nazvala “logičnim potezom”.

EDF-ova objava snažno je podigla cijene struje na francuskom i njemačkom tržištu, a cijena dozvola za emisiju tone ugljika prvi se put približila 100 eura, budući da smanjena opskrba strujom iz nuklarki podupire pojačanu upotrebu termoelektrana na ugljen.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.