Hrvatska IT industrija i u pandemiji pokazuje žilavost te je u 2020. s ukupnim prihodima od 28 milijardi kuna ostvarila rast, ali skromniji nego prije, za 3,3 posto u odnosu na 2019., a kako bi pridonijela više te s obzirom na važnost IT-a za sve sektore traži i strateški status, istaknuto je u utorak na predstavljanju HGK analize IT-ja.

“IT industrija u Hrvatskoj zapošljava 35 tisuća ljudi ili 6 posto više nego u 2019., s prosječnom plaćom koja je porasla na oko 9.000 kuna, što je 60 posto više od prosječne neto plaće u gospodarstvu. IT je u 2020. obuhvaćao 5.700 tvrtki ili 4 posto više nego 2019., koje su važna snaga za digitalnu transformaciju i razvoj društva. Ta bi industrija mogla i više kada bi država poboljšala institucionalni okvir i proglasila ju strateškom”, istaknuo je potpredsjednik Hrvatske gospodarske komore (HGK) za industriju i održivi razvoj Tomislav Radoš.

S te strane, velika su očekivanja od revizije Strategije pametne specijalizacije kako bi se tu definirao jači status IT industrije te da bude još aktivnija u digitalizaciji. Za tu reviziju ima još oko tri mjeseca, kako bi s time mogli na pregovore s Europskom komisijom oko dobivanja sredstava iz fondova i drugog, naglasio je Radoš.

Iz analize je iznio i podatak da se od ukupnog prihoda IT-ja u 2020. nešto malo više od 9 milijardi kuna ili 32,5 posto odnosilo na izvoz, koji je označeni i “čuvarem rasta IT industrije”, a u odnosu na 2019. je porastao za oko milijardu kuna ili za 13 posto.

Pritom se na izvoz računalnih usluga odnosio 731 milijun kuna ili 12,6 posto više nego u 2020., ali je u tome Hrvatska još iza nekih drugih bližih zemalja, primjerice Slovačke, Bugarske, Srbije, Mađarske.

Predsjednik Udruženja IT HGK, koje je uz pomoć dvije tvrtke i radilo analizu, Goran Mrvoš poručio je kako je sada prava prilika da se IT-ju “da novi vjetar u leđa”, posebice u svjetlu Nacionalnog plana oporavka i dobivanja sredstava iz EU-a, kojeg također vide kao kapital za razvoj proizvoda i istraživanje i razvoj.

“IT se stalno mijenja i prilagođava i tržištu i potrebama društva, ali i novim tehnologijama. Hrvatskoj bi trebao brži tempo promjena i transformacije, u čemu IT može puno pomoći, kao i u tome da novac koji dođe iz EU-a i ostane u Hrvatskoj. Iako mnoge domaće IT tvrtke već rade globalno i bit će ih sigurno još, ipak je svima nama stalo da se i Hrvatska razvija i međunarodno pozicionira i kao zemlja jakog IT-a, za što u znanju i inovacijama ima dobre uvjete”, smatra Mrvoš.

Državni tajnik Ministarstva gospodarstva i održivog razvoja Mile Horvat najavio je da se u 2022. godini, osim revizije Strategije pametne specijalizacije, očekuje i donošenje nacionalnog plana digitalne transformacije i umjetne inteligencije. IT je, dodaje, važan dio i Nacionalne strategije razvoja do 2030.

Nova radna mjesta

Analiza o stanju IT industrije u Hrvatskoj pokazala je da je njezin udjel u BDP-u u 2020. godini, unatoč pandemiji, porastao na 2,5 posto, kao i da stalno otvara nova radna mjesta, kojih je u posljednjih pet godina (s 2020.) stvoreno 11 tisuća, a samo lani oko dvije tisuće više nego 2019. godine.

Među zaposlenima najviše ili 55 posto ih je u IT tvrtkama koje se bave uslugama, zatim 28,4 posto u tzv. proizvođačima pakiranog softvera, a po više od 6 posto kod trgovaca opreme i softvera te pružatelja outosurcing usluga.

Među gradovima i mjestima u Hrvatskoj, Zagreb definitivno dominira u IT industriji, jer se tu u 2020. ostvarilo gotovo 78 posto ukupnog prihoda IT-ja ili 21,7 milijardi kuna, a slijedi Istarska županija s udjelom u ukupnim prihodima od 5 posto te Zagrebačka županija s udjelom od 3 posto.

Najvišu stopu rasta IT-a u prošloj godini bilježila je Šibensko-kninska županija.

Izdaci za istraživanje i razvoj u 2020. u odnosu na 2019. godinu su u IT industriji ukupno porasli 10,5 posto i premašili 718 milijuna kuna, što je i gotovo polovica tih ulaganja u svim ostalim poslovnim sektorima koja su lani ukupno iznosila 1,5 milijardi kuna.

Analiza HGK IT prvi je put obradila i startup scenu u Hrvatskoj, i to tvrtke do sedam godina starosti, na što se odazvalo njih 73, od kojih se 58 smatra startupovima.

Oko 28 posto njih je, kako su rekli u anketi, u prvoj fazi razvoja i traže još svoju poslovnu ideju, dok ih je oko 22 posto u drugoj fazi i već tržištu nešto nude i imaju prve kupce, a najviše ili 36 posto ih je u trećoj fazi kada već poboljšavaju proizvod i uslugu i sve su jači na tržištu.

Najviše njih ili 86 posto najveću snagu ima u razvoju softvera, a najveći izazovi su im financije, ekonomsko okruženje i nepredvidivost tržišta.

I oni, kao i cijela IT industrija za 2021. i 2022. očekuju jači razvoj tog tržišta i poslovanja te dostizanje predpandemijskih dvoznamenkastih stopa rasta ukupnih prihoda – za 2021. oko 11 posto, a za 2022. daljnjih 12 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.