Hrvati sve manje troše

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Hrvatska je u lipnju ostvarila najsnažniji pad prometa u maloprodaji u nešto više od dvije godine, od – 2,7 posto u odnosu na svibanj, čime je nadmašila sve članice EU-a i eurozone, objavio je Eurostat, a riječ je o najvećem padu potrošnje u Hrvatskoj od travnja 2022.

Ono što još više zabrinjava jest pad industrijske proizvodnje od čak 8,3 posto u odnosu na lanjski lipanj, a u Hrvatskoj udruzi poslodavaca komentiraju da takav pad industrijske proizvodnje Hrvatska nije zabilježila još od pandemijskog lockdowna, i to je već sedmi mjesec zaredom kako se bilježi pad industrije, uz napomenu da je pad u lipnju bio oštriji nego mjesec prije kada je iznosio 3,3 posto.

U HUP-u stoga zaključuju da najnoviji makroekonomski podaci o potrošnji i industrijskoj proizvodnji upućuju na usporavanje rasta hrvatskog gospodarstva, piše Novi list.

Rast plaća se ne preljeva na potrošnju

Iako potrošnja raste već 15. mjesec zaredom na godišnjoj razini, primjetno je njezino usporavanje jer je u svibnju rasla stopom od visokih 8,4 posto, a u lipnju 5,5 posto, pri čemu je usporavanje rasta prometa u maloprodaji vidljivo i na kvartalnoj razini, i to s 8,6 posto u prvom tromjesječju na 7,5 posto u drugom.

Realno usporavanje potrošnje u drugom kvartalu pokazuje da se značajno povećanje plaća i primanja u 2024. godini ne prelijeva na potrošnju i da ljudi postaju sve oprezniji pri trošenju novca. Za očekivati je nastavak trenda usporavanja potrošnje do kraja tekuće godine, smatraju u udruzi poslodavaca i dodaju da će se pad industrijske proizvodnje odraziti na robni izvoz, ali i na ukupni BDP.

Kako su se indeksi poslovne klime za Njemačku i naših glavnih izvoznih tržišta dodatno pogoršali u lipnju i srpnju, očekivana stopa realnog rasta BDP-a od 3 posto potencijalno može biti i niža, ocjenjuju u HUP-u te pozivaju da se politika mora fokusirati na konkurentnost i na mjere koje jačaju otpornost gospodarstva, odnosno da energetska politika, porezno rasterećenje rada, naročito srednjih i visokih plaća, te daljnja deregulacija poslovanja moraju biti prioritet u odnosu na politike jačanja osobne potrošnje.

U HUP-u stoga podržavaju inicijativu ministra financija Marka Primorca da se pravovremenim rebalansom ograniče proračunski rashodi i stabiliziraju državne financije. Smatraju da je važno održati projicirani deficit opće države na razini od 2,6 posto BDP-a, jer zbog pada proizvodnje i izvoza, a i usporavanja potrošnje, imamo potencijalne negativne rizike za rast u ovoj godini.

“Rebalans proračuna je potreban”

“Hrvatska je bila jedna od rijetkih članica na istoku EU-a koja proteklih godina nije bila u proceduri prekomjernog deficita i vrlo je važno očuvati tu poziciju i održati investicijski kreditni rejting. Rebalans je potrebno napraviti na vrijeme s obzirom na to da vanjski utjecaji mogu usporiti rast BDP-a što može oslabiti i punjenje proračuna u drugoj polovini godine”, upozoravaju poslodavci.

Budući da Hrvatska već 15 godina bilježi investicije niže od prosjeka EU-a, u HUP-u predlažu da se kod rebalansa trebaju zadržati investicijski planovi kako bi se novac iz EU fondova i Nacionalnog programa oporavka i otpornosti iskoristio, a planirane investicije realizirale, jer bi rezanje rashoda na investicijama također imalo negativan utjecaj na buduće stope rasta BDP-a i na produktivnost zemlje.

Poslodavci također smatraju da plaće u idućim godinama ne bi smjele rasti iznad nominalne stope rasta BDP-a, štoviše, bilo bi poželjno da stagniraju neko vrijeme, odnosno da “bilo kakav rast bude selektivan i temeljen na radnom učinku”. HUP, naime, zamjera Vladi što je podigla masu plaća u javnom i državnom sektoru na 13 posto BDP-a “koje nije bilo povezano s efikasnošću ni rezultatima”. Stoga HUP poziva na mjere za podizanje efikasnosti kroz smanjenje birokracije i optimiziranje veličine javnog sektora, što uključuje i relativno smanjenje mase plaća u BDP-u u idućim godinama.

“To je uostalom i jedna od preporuka Europske komisije. Zaposlenici moraju biti dobro plaćeni, ali ukupna masa plaća mora biti niža mjereno udjelom u BDP-u”, navode u HUP-u.

Najveći pad u prometu hrane

Najsnažniji pad prometa u maloprodaji od 2,7 posto u lipnju bilježi Hrvatska, slijede je Austrija s padom prometa od 2,3 posto, te Latvija i Litva s mjesečnim padom od 1,7 posto. Pri tom je u eurozoni i EU-u najveći pad prometa zabilježen u trgovinama hrane, pića i duhana za 0,8 odnosno 0,5 posto, a nakon što je u svibnju gotovo stagnirao, dok je prodaja na benzinskim postajama neznatno porasla, za 0,3 posto u eurozoni i za 0,5 posto u EU-u.

Najsnažniji rast prometa u trgovinama zabilježila je Rumunjska, za 1,8 posto. Slijede Bugarska i Danska gdje je uvećan za 1,4 odnosno za jedan posto, objavio je Eurostat koji nije raspolagao podacima za Češku i Grčku. U odnosu na lipanj prošle godine najveći pad prometa ostvarila je Belgija, za 7,3 posto. Slijede Estonija i Austrija gdje je potrošnja smanjena za 4,1 odnosno za 3,9 posto.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.