Iz INE smo dobili zahtjev za objavom ispravka informacija.
Reagirali su na gostovanje naftnog stručnjaka Ive Peroša u emisiji Newsroom 17. svibnja 2023. godine.
U emisiji „Newsroom” urednika Domagoja Novokmeta emitiranoj 17. svibnja 2023. izneseno je niz netočnih tvrdnji u razgovoru koji je urednik i voditelj vodio s g. Ivom Perošem.
U 2:43 minuti razgovora g. Peroš bez ijednog dokaza navodi da je ministar Filipović od članova Uprave Ine ishodio obećanje da će Hrvatska biti opskrbljena te da će MOL preuzeti opskrbu u razdoblju obustave rada rafinerije. Točno je da je opskrbu hrvatskog tržišta u razdoblju obustave rada rafinerije osigurala INA ugovaranjem 35 brodova koji su derivate do hrvatske obale dopremali s Mediterana.
U 3:25 minuti razgovora g. Peroš govori da dodatna sigurnost domaćeg tržišta nema veze s Projektom nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka te u nastavku navodi i da se najavljeni uvoz u Sloveniju te Bosnu i Hercegovinu sigurno neće realizirati. Kasnije u izlaganju g. Peroš tvrdi da novo postrojenje neće imati učinak na dodatne kapacitete proizvodnje ili dodatnu kvalitetu proizvoda, što su potpuno neosnovane i neistinite tvrdnje koje mogu obmanuti javnost. Točno je da će izgradnjom novog postrojenja za obradu teških ostataka riječka rafinerija povećati iscrpak bijelih proizvoda za 13 % u odnosu na trenutačne mogućnosti uspoređujemo li preradu iste vrste nafte. U
posljednje dvije godine Rafinerija nafte Rijeka prerađivala je oko dva milijuna tona sirove nafte godišnje, dok će nakon završetka projekta nadogradnje taj broj narasti na oko četiri milijuna tona godišnje. Realizacija projekta pridonijet će sigurnosti opskrbe ključnih tržišta na kojima INA posluje prije svega povećanjem udjela dizela u proizvodnom miksu. Upravo je povećanje udjela dizela na profitabilan način u ukupnoj proizvodnji glavni benefit projekta, a nestašica dizela trenutačno je glavni problem na europskom tržištu naftnih derivata. Dizela najviše nedostaje i na hrvatskom tržištu, zbog čega INA trenutačno uvozi određene količine kako bi opskrbila tržište.
Puštanjem u rad novog postrojenja za obradu teških ostataka gotovo će nestati potrebe za uvozom dizela. Isto tako g. Peroš iz neznanja ili namjerno ne navodi javno objavljenu informaciju da je Europska komisija odobrila MOL-u kupnju maloprodajnog i veleprodajnog poslovanja OMV-a Slovenija koji će povećati i Inin udjel u toj kompaniji na 33 posto. To će naposljetku Ini omogućiti snažniji iskorak na slovensko tržište upotrebom prerađivačkih i logističkih kapaciteta Rafinerije nafte Rijeka. G. Peroš također osporava izvoz u Bosnu i Hercegovinu, na čije tržište INA već sada godišnje izvozi između 550 i 650 kilotona derivata, što je svrstava među najveće uvoznike u Bosnu i Hercegovinu.
U 4:20 minuti razgovora g. Peroš tvrdi da Rafinerija nafte Rijeka trenutačno radi šest mjeseci u godini te kako će se mjeseci rada rafinerije dodatno smanjivati ne iznoseći nijedan argument kojim bi potkrijepio takvu tvrdnju. Točno je da će nakon pokretanja postrojenja za obradu teških ostataka konfiguracija Rafinerije nafte Rijeka biti znatno promijenjena, što će omogućiti rad rafinerije u maksimalnom kapacitetu na profitabilan način, odnosno gotovo kontinuiran rad.
U 4:48 minuti razgovora g. Peroš iznosi svoj izračun propuštene zarade Ine uslijed obustave rada Rafinerije nafte Rijeka navodeći da je riječ o 90 milijuna dolara. Točno je da je propuštena zarada u navedenom razdoblju iznosila 65 milijuna eura,što je znatno manje od navedenog. No u analizi nisu razmotreni troškovi i izgubljena dobit koju bi INA ostvarila odgode li se radovi na modernizaciji koji su bili ranije predviđeni i ugovoreni s izvođačima, kao ni činjenicu da bi odgađanje modernizacije dovelo u pitanje buduću profitabilnost rafinerije i potencijalno negativno utjecalo na sigurnost opskrbe tržišta u budućnosti. U obzir se ne uzima ni trenutačna ovisnost rafinerije o vakuumskom plinskom ulju iz ruskih izvora, a što s novim postrojenjem neće biti slučaj. U nastavku analize g. Peroš insinuira da je INA u razdoblju obustave rada rafinerije kupovala proizvode od MOL-a po najvišim cijenama, a prodavala ih na tržištu po reguliranim cijenama. INA je u prošloj godini iz Mađarske uvezla tek malo više od 3 % od ukupno prodanih količina derivata te je u prvom tromjesečju 2023. iz Mađarske uvezeno tek 3 % od ukupne količine prodanih derivata. Dakle, INA se ne opskrbljuje derivatima iz Mađarske kako navodi g. Peroš.
U 8:40 minuti razgovora g. Peroš analizira financijsko izvješće MOL Grupe za prvo tromjesečje 2023., čije podatke obrađuje parcijalno kako bi tendenciozno predvidio Ininu „smrt”. Riječ je o nepotpunoj interpretaciji rezultata jer se ne navode sve okolnosti koje su utjecale na rezultat MOL-ovih rafinerija u odnosu na rafinerijsko poslovanje Ine. Pri takvoj analizi u obzir bi trebalo uzeti vrstu i cijenu nafte koju su prerađivale rafinerije, a to je u slučaju MOL-ovih rafinerija bila jeftinija ruska nafta, za što su one imale izuzeće od sankcija Europske unije, a što s Inom nije bilo tako.
U 14:48 minuti razgovora g. Peroš iznosi netočne informacije da nakon dovršetka Projekta nadogradnje rafinerije nafte Rijeka dio postrojenja u rafineriji više neće raditi te da će se uvoziti sirovine samo za Hidrokreking postrojenje i postrojenje za obradu teških ostataka. Točno je, naime, upravo suprotno. Nakon završetka Projekta nadogradnje Rafinerije nafte Rijeka sva primarna i sekundarna postrojenja za preradu radit će u maksimalnom kapacitetu tijekom cijele godine”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!