Rat u Ukrajini izazvao je niz negativnih posljedica na globalnoj razini - od poskupljenja energenata pa do rasta cijena osnovnih namirnica. Ukrajinu se naziva žitnicom svijeta, a američko ministarstvo poljoprivrede u travnju je pisalo da je ratom zahvaćena zemlja jedan od vodećih svjetskih proizvođača i izvoznika žitarica.
Prema podacima iz 2019. godine, Ukrajina je bila odgovorna za 42% suncokretovog ulja kojim se trguje na svjetskom tržištu, 16% kukuruza i 9% pšenice. Neke zemlje jako ovise o Ukrajini, poput Libanona koji uvozi 80% pšenice iz ove zemlje i Indije koja iz Ukrajine uvozi 76% svog suncokretovog ulja.
Brojni svjetski mediji su nakon početka ruske agresije na Ukrajinu pisali da je ugrožena svjetska opskrba hranom te da bi moglo doći do nestašice žitarica. Provjerili smo koliko je Hrvatska ovisna o uvozu iz Ukrajine i Rusije te prijeti li nama nestašica.
Robna razmjena s Ukrajinom
“Na EU jedinstvenom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda reflektira se manjak žitarica, uljarica, ulja, stočne hrane i prisutan je rast cijena uslijed poremećaja izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, uključujući i cijene mineralnih gnojiva”, rekli su nam Hrvatske gospodarske komore (HGK).
Prema podacima iz 2021. godine, uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku iznosio je 6,3 milijuna eura, a u prva četiri mjeseca 2022. godine četiri milijuna eura.
VEZANE VIJESTI
Iako iz Hrvatske poljoprivredne komore (HPK) ističu da vanjskotrgovinsku razmjenu s Ukrajinom karakterizira deficit, dodaju da je zabilježen “kontinuirani porast izvoza i uvoza u zadnjih nekoliko godina što je bio dobar pokazatelj sve jačih gospodarskih odnosa prije početka rata”.
Dodaju da postoji prostor za napredak i proširenje suradnje, što s eposebno očitovalo prošle godine “kada su prve pošiljke međimurskog i varaždinskog krumpira našle put do polica ukrajinskih trgovina, a nešto ranije i dalmatinski pršut i paški sir“.
Što smo najviše uvozili?
Ministarstvo poljoprvirede navelo je i koji su proizvodi bili najzastupljeniji u uvozu iz Ukrajine tijekom 2021. godine:
– ostali orašasti plodovi, svježi ili suhi, neovisno jesu li oljušteni ili oguljeni ili ne (osim kokosovog oraha, brazilskog oraha i indijskog oraščića) sa 32,26 %;
– proizvodi od šećera (uključujući bijelu čokoladu), bez kakaa s udjelom od 17,54 %;
– ostaci od proizvodnje škroba i slični ostaci, rezanci šećerne repe, otpaci šećerne trske i ostali otpaci industrije šećera, talozi, otpaci i ostaci iz pivovara i destilerija, peletirani ili nepeletirani s udjelom od 10,74 %.
Osim prehrambenih i poljoprivrednih proizvoda, tijekom 2021. iz Ukrajine smo najviše uvozili boce i tegle, strojeve za pripremu ili preradu duhana, hladnjake i zamrzivače te ostalo pokućstvo.
Prema podacima za prva četiri mjeseca ove godine, zabilježen je pad od 9,4% u ukupnoj robnoj razmjeni s Ukrajinom. U istom razdoblju je hrvatski izvoz u Ukrajinu pao za 43,6% s iznosom od 14,3 milijuna američkih dolara dok je uvoz iz Ukrajine u Hrvatsku rastao za 45% i iznosio je 23 milijuna američkih dolara.
Što smo najviše izvozili?
Prema podacima iz 2021. godine, u Ukrajinu smo najviše izvozili lijekove, pripravke za brijanje i kupanje, strojeve i mehaničke uređaje.
Kada je riječ o proizvodima na bazi žitarica, prema podacima HPK-a Hrvatska je u Ukrajinu najviše izvozila dječju hranu, mješavine i tijesta od brašna, prekrupe, krupice, škrobnog ili sladnog ekstrakta (24,8%), prerađevine od mesa i riba (20,1%), duhan i prerađeni nadomjesci duhana (18,3%), kukuruz za sjetvi (14%) te proizvode za hranu razne visokog stupnja prerade; preparati za umake i pripremljeni umaci, juhe, uključujući i mesne i pripravke za njih i dr. – 13,2%.
Što se tiče prehrambeno-poljoprivrednih proizvoda, uvozili smo najviše orahe (40,5% ukupnog uvoza), kvasac (8,4%), otpatke od šećerne repe (6,6%), žitarice u zrnu drugačije obrađene (4,7%) te tjesteninu (7,6%), pokazuju podaci HPK-a iz 2020. godine.
Unatoč ratu i teškom stanju u Ukrajini, Ministarstvo poljoprivrede tvrdi da manji uvoz “ne bi trebao značajnije utjecati na tržište poljoprivredno-prehrambenih proizvoda u Hrvatskoj”. Također, iz ministarstva su naglasili da se u Hrvatskoj ne očekuju problemi s opskrbom.
Robna razmjena s Rusijom
S obzirom na to da sudjelujemo i u robnoj razmjeni s Rusijom, provjerili smo hoće li sankcije koje Zapad nametnuo Rusiji, a Hrvatska podržava, utjecati na opskrbu ili cijene.
Prema podacima DZS RH ukupna robna razmjena između Hrvatske i Rusije u 2021. godini iznosila je 793 milijuna američkih dolara, što je povećanje za 70% u odnosu na prethodnu 2020. godinu. U isto vrijeme izvoz je iznosio 242 milijuna američkih dolara, što je rast od 20%, dok je uvoz rastao za 108% i iznosio je 551 milijuna američkih dolara, priopćili su nam iz HGK.
Zadnji podaci za prva četiri mjeseca 2022. godine pokazuju pad ukupne robne razmjene između Hrvatske i Rusije od 22,9% s iznosom od 173.118 milijuna američkih dolara. U istom razdoblju izvoz je pao za 34% i iznosio je 48,6 milijuna američkih dolara, dok je uvoz pao za 18% s iznosom od 124,6 milijuna američkih dolara.
Što smo najviše uvozili?
Kad je riječ o uvozu prehrambenih proizvoda iz Rusije, prednjačili su mekušci te pripravci koji se koriste u prerani životinja, kazali su iz ministarstva poljoprivrede za N1. Iz ministarstva ističu da nema razloga za zabrinutost zbog sankcije nametnutih Rusiji jer Hrvatska tijekom zadnje dvije godine “nije značajnije uvozila poljoprivredno-prehrambene proizvode iz Rusije”, a dodaju da sami proizvodimo dovoljno žitarica za vlastite potrebe.
Struktura uvoza iz Rusije iz 2021. pokazuje da smo najviše uvozili naftna ulja i ulja, aluminij u sirovim oblicima, naftne plinove i ostale ugljikovodike te kameni ugljen, brikete i slična kruta goriva.
Gledajući samo uvoz poljoprivredno-prehrambenih proizvoda, on je iznosio 47,3 tisuća eura, a izvezli smo proizvode u vrijednosti od 1,486 milijuna eura, navodi Ministarstvo poljoprivrede.
Što smo najviše izvozili?
Hrvatska je u Rusiju najviše izvozila lijekove, soju, pripravke za brijanje i kupanje, montažne zgrade te razne vrste čarapa.
Hrvatska poljoprivredna komora ističe da smo s Rusijom i prije rata imali nisku razinu robne razmjene, ali da se današnje niske razine mogu pripisati sankcijama. Ističu da su posebno popularne bile hrvatske mandarine koje su se izvozile u ogromnim količinama, ali je to zaustavljeno.
Prijeti li nam nestašica?
Ministarstvo poljoprivrede umiruje javnost navodeći da je Hrvatska samodostatna u proizvodnji žitarica pa “ne očekujemo manjak ni nestašice te u normalnim okolnostima i kupnji neće biti problema s opskrbom”. Dodaju da je sjetva kukuruza i pšenice ove godine bila zadovoljavajuća pa ćemo imati i viška za izvoz.
VEZANE VIJESTI
“U ovom trenutku građani Hrvatske ne trebaju strahovati od nedostatka žitarica i ostalih potrebitih poljoprivredno-prehrambenih proizvoda”, rekli su nam iz ministarstva.
Slično razmišljaju i u Hrvatskoj poljoprivrednoj komori. Dodaju da imamo izuzetno dobru ratarsku proizvodnju te da ne ovisimo o uvozu iz Rusije i Ukrajine. Ipak, upozorili su na jedan problem.
“Izrazili smo zabrinutost zbog ukidanja kvota Ukrajini zbog bojazni od urušavanja cijena domaćim proizvođačima koji, na žalost, zbog cijele situacije neće biti u mogućnosti pokriti troškove visoke proizvodnje. Kako smo dio globalnog tržišta, svaki poremećaj se održava na trgovinu i cijene na burzama, što i sami osjetimo na cijenama u Hrvatskoj”, kazali su nam iz HPK-a.
Da nismo ovisni o ove dvije zemlje, rekli su nam i iz HGK-a, ali rat je svakako ostavio traga na europskom tržištu.
“Na EU jedinstvenom tržištu poljoprivredno-prehrambenih proizvoda reflektira se manjak žitarica, uljarica, ulja, stočne hrane i prisutan je rast cijena uslijed poremećaja izazvanih ruskom agresijom na Ukrajinu, uključujući i cijene mineralnih gnojiva”, navode iz HGK-a.
Dakle, možda nam ne prijeti nestašica, ali cijene su svakako veće nego prethodnih godina.
“Trenutno su cijene više nego prošlih godina i moguće je očekivati da će se one zadržati, uz određene oscilacije, na ovim razinama. Očekujemo da će se cijene žitarica na domaćem tržištu kretati sukladno razvoju situacije na svjetskom tržištu”, navelo je Ministarstvo poljoprivrede.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare