Nakon narodnih obveznica stižu narodni trezorski zapisi. Drugim riječima vlada će ponuditi građanima da svoju štednju ulože u državu uz veću kamatu nego što je dobivaju u bankama, u kojima je sad ona gotovo na nuli. Time bi građani na određeni dogovoreni rok držali dio državnog duga.
Kako bi dio zarade na kamatama preusmjerili s banaka na građane, država će im ponuditi ulaganje u dug države. Dio građana ne zna ni što je to, ali su sretni kad se po džepu udari i banke, a ne samo njih.
Evo što su nam o tome rekli:
“Pa naravno, zašto samo građanima? Banke puno zarađuju.”
“Ukinuti banke. Ja sam onaj klasični Hrvat koji ne vjeruje u bankarski sustav. Ništa od toga, niti u narodne obveznice, novac ipak ide u drugu stranu.”
Narodni trezorski zapisi ponudit će se na godinu dana ili pola godine, a Vlada radi na modelu s obzirom na to da ih je do sada plasirala isključivo bankama i drugim institucionalnim ulagačima.
A evo što misli stručnjak.
“Ono što bi mogao biti problem kod te distribucije je da mi nismo sigurni koliko Ministarstvo ima spremnu infrastrukturu i plan. Vi ste vidjeli kad smo imali izdavanje obveznica da je sudjelovalo 50-ak tisuća ljudi. To je dosta veliki stres za šaltere. Naravno, kad bi se kratkoročni dug izdavao svakih mjesec dana ne bi bilo toliko ljudi na svakoj aukciji”, kazao je fond menadžer Dario Bjelanković.
Slični modeli kreditiranja države već postoje i u drugim europskim zemljama.
Još uvijek se ne zna kolika će biti kamata, ali zna se da država trenutno ima više od dvije milijarde eura izdanih trezorskih zapisa, uz kamatu veću od 3%.
“Sada bi bilo prirodno da se ove kratkoročne kamatne stope približe onoj stopi inflacije koju smo zabilježili u srpnju, u odnosu na srpanj 2022. To je tih sedam posto. Nadam se da će se vlada odlučiti na više kamatne stope, ali bih rekao da je to dobro za građane koji će putem banaka moći kupiti taj kratkoročni dug i nadam se po nekoj pristojnoj, relativno visokoj kamatnoj stopi koja bi bila viša od takvih depozita kod banaka”, rekao je ekonomski stručnjak Damir Novotny.
To ne znači da država odustaje i od poreza na ekstraprofit banaka. Vlada analizira situaciju i razmatra niz drugih mjera.
“Prosječna stopa prinosa na kapital kod banaka je u proteklih 20 godina padala iz godine u godinu pa je to sada na razini pet posto. U Hrvatskoj nešto malo više, na razini osam posto pa svaka pekara zarađuje više novca na svoj kapital nego banke. Dakle, to je jedna mjera koja je izrazito populistička koju ne bih nikako preporučio hrvatskoj Vladi”, dodao je Novotny.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
