U godini u kojoj je carevala inflacija domaći trgovački lanci postigli su solidne poslovne rezultate. Premda osobna potrošnja nije rasla kao ranijih godina, prihodi su nabujali pod utjecajem rasta cijena. Unatoč povećanju ulaznih troškova, većina trgovaca zabilježila je rast dobiti. Na rang listi top 12 trgovaca u vrhu nije bilo promjena, a u donjem dijelu ljestvice napredak su postigli Studenac i Metro, dok su nazadovali Tisak i Müller.
Odlična turistička sezona i rast cijena lani su išli na ruku trgovcima, ali su im probleme zadavali povećani ulazni troškovi i posustala osobna potrošnja hrvatskih građana uslijed pada kupovne moći. U takvim okolnostima većina trgovaca ostvarila je dvoznamenkast nominalni rast prihoda. No, kada se uzme u obzir efekt inflacije, koja je na godišnjoj razini dosegnula 10,8 posto, realni rast bio je znatno slabiji, piše tportal.
Studenac najbrže raste
Među 12 vodećih trgovačkih lanaca najveći skok prihoda (33,1 posto) zabilježio je Studenac te već godinama najbrže raste zahvaljujući seriji preuzimanja manjih trgovačkih lanaca. Lani je preuzeo dubrovački trgovački lanac Pemo, kutinsku Loniju i slunjski Kordun te se probio na sedmo mjesto rang liste.
Natprosječan rast bilježe i diskonter Metro Cash & Carry, kojemu je prihod skočio 29,2 posto, na 2,33 milijarde kuna, te Lidl, glavni konkurent vodećeg Konzuma, s povećanjem prihoda od 20,2 posto, na 7,89 milijardi kuna.
Konzum plus zadržao je solidnu prednost nad konkurencijom, uz rast prihoda od 13,8 posto, tek nešto viši od inflacije. Od trećeg do šestog mjesta poredali su se Spar, Plodine, Kaufland i Tommy s umjerenim rastom prihoda.
Pevex neprikosnoveno drži vodeću poziciju u trgovini proizvodima za izgradnju, opremanje te uređenje doma i vrta. Lani je ostvario rast prihoda od 15,6 posto i približio se granici od tri milijarde kuna. Odmah ispod njega je lanac drogerija dm, tržišni lider u tom segmentu, s rastom prihoda od 17,4 posto, na 2,38 milijardi kuna.
Na začelju ljestvice su Tisak, najveći lanac kioska koji bilježi najsporiji rast (4,8 posto), te glavni dm-ov konkurent, Müller, s blagim rastom prihoda.
Pevex najprofitabilniji
Kada je riječ o dobiti, Lidl je i ove godine na vrhu sa zaradom u visini od 485,2 milijuna kuna, a slijede ga Pevex i Plodine. Najveći pomak napravio je Konzum plus, kojemu je zarada skočila gotovo šest puta (s 27,2 na 158,8 milijuna kuna). S druge je strane najveći pad dobiti pretrpio Spar (s 25,7 na 2,7 milijuna kuna). Među 12 vodećih lanaca samo je Studenac poslovao s gubitkom, a on je iznosio 5,3 milijuna kuna.
Najprofitabilniji trgovački lanac je Pevex s bruto profitnom stopom od 12 posto, a slijedi lanac drogerija Müller (9,5 posto). Među trgovcima pretežito prehrambenim proizvodima najvišu bruto profitnu stopu ima Lidl (6,15 posto), potom Plodine (5,8 posto) i Tommy (4 posto).
S druge strane, pored gubitaša Studenca, najnižu profitabilnost bilježe Spar i Metro Cash & Carry.
Lidl nadmašio dm plaćama
U sektoru trgovine na malo lani je prosječna neto plaća iznosila 6269 kuna (832 eura), a većina vodećih trgovačkih lanaca držala se iznad prosjeka. Na prvo mjesto izbio je Lidl s prosječnom plaćom od 11.557 kuna (1534 eura) potisnuvši dugogodišnjeg lidera dm. U Lidlu je lani prosječna plaća skočila 20,3 posto, osjetno nadmašivši stopu inflacije, dok je dm-ovim djelatnicima prosjek porastao 5,9 posto, na 11.157 kuna (1481 euro).
Relativno visokim plaćama ističu se Kaufland, Metro i Müller, ali kao ni dm, ni ovi trgovci nisu uskladili plaće s rastom inflacije te su primanja njihovih radnika realno pala. Pritom je najveći realni pad zabilježio Müller, u kojem je prosječna plaća nominalno porasla samo 3,5 posto.
Prosječna plaća najviše je skočila radnicima Studenca, gotovo 22 posto, na 6563 kunu (871 euro), čime se ovaj trgovački lanac izdigao iznad prosjeka. U tom rangu su i Plodine s rastom prosječne plaće od 11,5 posto.
Najslabije su plaćeni radnici Tiska, kojima je prosječna plaća iznosila 5304 kune ili 704 eura, a tek nešto viša je prosječna plaća u Konzumu – 744 eura, tj. 5607 kuna, piše tportal.
Zbog niskih plaća većina trgovaca i dalje je suočena s nedostatkom radne snage, što se rješava zapošljavanjem studenata i umirovljenika na pola radnog vremena, a sve je više i radnika iz zemalja Trećeg svijeta.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!