Regulatori su u petak zatvorili Silicon Valley Bank u potezu koji označava najveću propast neke američke banke još od financijske krize 2008. godine.
Silicon Valley Bank je pružala bankarske usluge gotovo polovici kompanija za tehnologiju i prirodne znanosti, piše na stranicama banke, kao i više od 2.500 kompanija za poduzetnički kapital. Njena brza propast prouzročila je šok na Wall Streetu, ali i u tehnološkoj industriji i Washingtonu, piše New York Times.
Evo što je zasad poznato o ovoj priči.
Banka je preuzimala prevelike depozite i zahvatio ju je porast kamatnih stopa. Prepuna novca od start-upa, Silicon Valley Bank radila je isto što i njeni konkurenti: Mali dio novca čuvala je u depozitima, a ostatkom je kupovala dugoročna zaduženja poput državnih obveznica. Takva ulaganja obećavala su stabilan, skroman porast u slučaju niskih kamatnih stopa. Međutim, ispostavilo se da su ti potezi bili kratkovidni. Banka nije uzela u obzir širu gospodarsku sliku: Ekonomija je bila prenapregnuta nakon više od godine dana pandemijskih poticaja.
To znači da je Silicon Valley Bank upala u probleme kada je Federal Reserve, američka centralna banka, počela podizati kamatne stope kako bi kontrolirala inflaciju. Jednom sigurna ulaganja postajala su sve manje atraktivna kako su nove državne obveznice dolazile sa sve većom kamatnom stopom.
Novi problemi stigli su kada je financiranje start-upova počelo opadati, što znači da su klijenti banke počeli povlačiti svoj novac. Kako bi ispunila zahtjeve svojih klijenata, banka je morala prodati neka od svojih ulaganja po velikom popustu.
Ipak, nisu svi problemi ove banke povezani s rastom kamatnih stopa. Silicon Valley Bank bila je jedinstvena na nekoliko načina koji su pridonijeli njenoj propasti. Korporacija za osiguranje federalnih depozita (FDIC) osigurava samo svote do 250.000 dolara, što znači da sve iznad te granice ne uživa jednaku zaštitu države. Silicon Valley Bank imala je značajan broj velikih i neosiguranih štedišta – investitora koji imaju naviku podizati svoj novac na prvi znak nestabilnosti.
Kada je Silicon Valley Bank objavila svoje ogromne gubitke u srijedu, tehnološka industrija se uspaničila, a start-upovi su počeli povlačiti novac.
Do kraja tjedna banka je bila u slobodnom padu. Iz FDIC-a je u petak stigla objava da će preuzeti banku nakon što ni ona ni njeni financijski saveznici nisu uspjeli naći kupca. Preuzimanjem je oko 175 milijardi depozita palo pod kontrolu federalnog regulatora.
Propast ove banke najveća je od financijske krize 2008. Nakon te krize, američki Kongres izglasao jer regulatorni paket mjera dizajniran da spriječi takve kolapse.
Godine 2018., američki predsjednik Donald Trump potpisao je zakon kojim se smanjuje broj obveznih stres-testova Federal Reservea kojima se banke moraju podvrgnuti. Prošli tjedan, dok se širila vijest o propasti Silicon Valleya, neki bankarski stručnjaci izjavili su da je paket mjera, da nije bio oslabljen, mogao natjerati banku da bolje upravlja rizicima kamatnih stopa.
Ova banka je malena u usporedbi s najvećim američkim bankama – njena imovina u vrijednosti od 209 milijarde dolara nije ništa u usporedbi s 3 bilijuna JPMorgan Chasea. Najveći strah prošli tjedan bio je da bi propast ove banke mogla prestrašiti klijente drugih banaka i dovesti do daljnjeg povlačenja novca.
Ipak, dionice najvećih banaka u zemlji, poput Citigroupa, Wells Farga i JPMorgana nisu pale u petak, neke su čak i malo skočile.
Regulatori pokušavaju ograničiti posljedice. U nedjelju je ministrica financija Janet Yellen izjavila da su regulatori čitav vikend pokušavali stabilizirati banku i pokušala objasniti javnosti da je američki bankovni sustav “siguran i dobro kapitaliziran.”
Istovremeno je ipak priznala da mnogi mali biznisi računaju na novac vezan u banci.
Yellen je dodala kako bi moguće rješenje moglo ležati u akviziciji Silicon Valley Banka, naglašavajući da regulatori pokušavaju riješiti situaciju “pravovremeno.” Izvor upoznat s materijom kaže da je FDIC u subotu započeo s aukcijom koja je završena u nedjelju popodne.
Ako taj pokušaj propadne, vlada će razmisliti o čuvanju neosiguranih depozita u banci, rekao je drugi izvor, no dodao da odluka još uvijek nije donesena.
I dok će klijenti s depozitima do 250.000 dolara biti u potpunosti isplaćeni, nema garancije da će klijenti koji su na računima imali veće iznose dobiti sav svoj novac antrag.
Još jedan prijedlog je da FDIC nađe način da svim klijentima isplati novac. FDIC generalno mora riješiti problem propalih banaka na najjeftiniji mogući način, što najčešće znači da privatni sektor nosi najveći teret gubitaka neosiguranih depozita. No FDIC bi mogao zaobići tu praksu pozivajući se na “iznimku zbog sistemskog rizika,” čime bi vlada mogla isplatiti neosigurane klijente kada bi o tome ovisila stabilnost gospodarstva i financijskog sustava.
Ipak, pozivanje na tu iznimku nije jednostavno: odluku mora potpisati ministrica financija u konzultacijama s predsjednikom, FDIC-om i odborom centralne banke.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
