Koliko umirovljenici u Europi ovise o državi?

Javne isplate, poput državnih mirovina, čine dvije trećine prihoda starijih osoba, ali brojni Europljani u mirovini nastavljaju raditi kako bi spojili kraj s krajem, pokazuje novo izvješće OECD-a.

Starije osobe u Europi i dalje imaju u prosjeku niže raspoložive prihode od ukupne populacije, pokazali su podaci Organizacije za ekonomsku suradnju i razvoj (OECD) za 2022. godinu. Iznimka je samo Luksemburg, gdje su stariji građani u prosjeku imali više prihode od ostatka stanovništva.

U većini europskih zemalja mirovine nisu dovoljne – pa sve više ljudi starijih od 65 nastavlja raditi.

Država najvažniji izvor prihoda, ali ne i svima

Prema podacima iz 2020. (ili najnovijima dostupnima), javne isplate, poput mirovina i socijalnih naknada, čine u prosjeku 66 posto prihoda osoba starijih od 65 godina u Europi. Najviše se na državu oslanjaju stariji u:

- Belgiji (86%)

- Luksemburgu (83%)

- Austriji (82%)

- Finskoj (80%)

- Italiji i Češkoj (76%)

- Portugalu i Grčkoj (75%)

Gdje su umirovljenici "najneovisniji"?

Najmanje se na državu oslanjaju stariji u Švicarskoj (41%), Velikoj Britaniji (42%), Nizozemskoj (43%) i Danskoj (45%).

Hrvatska nije bila uključena u ovo istraživanje, no prema ranijim analizama, struktura prihoda umirovljenika u Hrvatskoj vrlo je slična južnoeuropskim zemljama – s jakim osloncem na državne isplate i niskim udjelom privatnih mirovina, piše Euronews.

Rad kao nužan dodatni izvor

Nakon javnih isplata, rad je drugi najvažniji izvor prihoda. U prosjeku čini 21 posto prihoda starijih građana, a u nekim zemljama ta brojka prelazi i 30%:

- Latvija (40%)

- Slovačka (36%)

- Litva (35%)

- Estonija i Poljska (34%)

- Island (32%)

U većini istočnih i južnih zemalja Europe, starije osobe u znatno većem postotku rade nego u zapadnim zemljama. U Francuskoj, Luksemburgu, Finskoj i Belgiji udio prihoda od rada je ispod 11%.

Štednja i privatne mirovine samo za neke

Udio prihoda iz kapitala, poput osobne štednje i privatnih mirovina, jako varira:

- najmanji je u Slovačkoj (ispod 1%)

- najveći u Danskoj (23%)

Dvoznamenkasti udio bilježe i Švicarska (16%), Francuska (15%), Švedska (12%) i UK (11%).

Privatne profesionalne mirovine, poput korporativnih fondova ili mirovina iz radnog odnosa, rijetke su. Postoje samo u sedam zemalja – i to najviše u Nizozemskoj (40% prihoda starijih), UK (33%) i Švicarskoj (29%). Njemačka, unatoč snažnoj ekonomiji, bilježi tek 5%.

Državne vs privatne mirovine

Podaci OECD-a pokazuju koliko su različiti mirovinski modeli diljem Europe. U zapadnim zemljama dominiraju državne mirovine, dok nordijske zemlje više kombiniraju državne, privatne i kapitalne izvore. U istočnoj i južnoj Europi rad ostaje važan oslonac, što pokazuje i sve raširenija pojava starijih zaposlenika.

No, jedno je zajedničko – pitanje sigurnosti u starosti postaje sve veći izazov za političare, osobito u kontekstu starenja stanovništva i sve većih troškova života. Kako osigurati dostojanstvenu starost, a da sustavi ostanu financijski održivi, ključno je pitanje za budućnost.