Svaki grad ili općina moći će definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju. Ako smatraju da je potrebno, moći će i ograničiti izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih i ugostiteljskih objekata.
Ministarstvo turizma i sporta (MINTS) započelo je proces e-savjetovanja o tri pravilnika koja prate novi Zakon o turizmu, a čija je najveća novost to što će se kroz novu regulativu pokušati obuzdati overturizam i apartmanizaciju, odnosno okrenuti smjer razvoja hrvatskog turizma u održivost, piše Novi list.
U javno savjetovanje resorno je Ministarstvo, naime, uputilo Nacrt prijedloga pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, Nacrt prijedloga pravilnika o metodologiji izrade plana upravljanja destinacijom te Nacrt prijedloga pravilnika o pokazateljima za praćenje razvoja i održivosti turizma. Gro posla oko izrade planova upravljanja destinacijama, kao i izračuna prihvatnog kapaciteta, bit će na turističkim zajednicama.
“Ovim novim pravilnicima koji su propisani Zakonom o turizmu, svaki grad ili općina moći će definirati i vrlo jasno profilirati svoju destinaciju. Primjerice, moći će odlučiti žele li biti destinacija četiri ili pet zvjezdica ili ipak nešto drugo, upravljati strukturom i brojem smještajnih kapaciteta, a ono što je jako bitno je da će istodobno, ukoliko smatraju da je potrebno, moći i ograničiti izdavanje rješenja za pojedinu vrstu smještajnih, odnosno ugostiteljskih objekata, ukoliko izračun prihvatnih kapaciteta pokaže da je to potrebno, kazao je resorni ministar Tonči Glavina u povodu puštanja Pravilnika u javno savjetovanje.
Ujedno je dodao da će se izdavanje rješenja moći ograničiti čak i mikrolokacijski, odnosno na razini cijele jedinice lokalne samouprave, ili u jednom dijelu destinacije, ulici i slično. Time destinacije dobivaju dodatne alate kojima moraju preuzeti svoju zadaću i definirati na koji način će koristiti prostor i kako će usmjeriti svoj daljnji razvoj.
Prihvatni kapacitet
“Brojne destinacije vape za ovim alatima i vjerujem da će ih znati iskoristiti na pravi način, jer važno je da svi u lancu prihvate dio odgovornosti u procesu reorganizacije i upravljanja turizmom koji je usmjeren k održivosti. Pred nama je nova era hrvatskog turizma, era u kojoj fokus više nije na rastu, nego na upravljanju s ciljem pronalaženja idealnog balansa između turizma i kvalitete života naših sugrađana”, poručio je Glavina.
Nacrtom prijedloga pravilnika o metodologiji izračuna prihvatnog kapaciteta, prihvatni kapacitet destinacije se tako definirao kao broj turista koji mogu posjetiti turističku destinaciju u isto vrijeme, ne uzrokujući pritom neprihvatljive poremećaje fizičke, gospodarske i sociokulturne okoline te smanjenje u zadovoljstvu posjetitelja. Izračun prihvatnog kapaciteta izrađuju TZ-i koji su djelomično ili u cijelosti osnovani na području destinacija koje su prema Indeksu turističke razvijenosti razvrstane u kategorije I. i II. Razina dostignutog prihvatnog kapaciteta pokazuje razliku između stanja i postavljenih standarda te procjenu broja posjetitelja koji su prihvatljivi na promatranom području.
“Nakon izračuna, izrađuju se zaključci koji podrazumijevaju pregled najvažnijih spoznaja do kojih se došlo prilikom izračuna prihvatnih kapaciteta, kao i preporuke za ublažavanje raskoraka između postojećeg stanja i prihvatljivih promjena odabranih pokazatelja”, pojasnili su u resornom Ministarstvu.
U izradu plana upravljanja destinacijom turistička zajednica dužna je uključiti dionike u sustavu turizma i dionike u sustavu upravljanja, pa tako i lokalno stanovništvo, udruge koje izravno sudjeluju u kreiranju destinacijskog lanca vrijednosti u turizmu, pravne osobe, obrtnike i druge fizičke osobe koje obavljaju djelatnosti i/ili pružaju usluge u turizmu i ugostiteljstvu, jedinicu lokalne i područne samouprave, javne ustanove i trgovačka društva u vlasništvu države, jedinice lokalne i područne samouprave, nadležna tijela za prostorno planiranje, zdravstvo i kulturu…
Javna savjetovanja
Planovi će ići na javna savjetovanja, a u konačnici ih moraju usvojiti, gradska i općinska vijeća, odnosno županijske skupštine. Plan upravljanja destinacijom moći će se raditi za područje više turističkih zajednica, a o tome hoće li se on izrađivati za područje jedne ili više turističkih zajednica, raspravlja se na regionalnoj koordinaciji predsjednika turističkih zajednica, dakle, načelnika i gradonačelnika. Plan upravljanja destinacijom minimalno će sadržavati analizu stanja, popis resursne osnove, pokazatelje održivosti na razini destinacije, kao i razvojni smjer s mjerama i aktivnostima potrebnim za njegovo ostvarenje.
Svake godine izračunavat će se indeks turističke razvijenosti, svake dvije godine će se računati pokazatelji gospodarenja otpadom, odnosno omjer količine komunalnog otpada nastale po noćenju turista u komercijalnom i nekomercijalnom smještaju i količine otpada koje generira stanovništvo u destinaciji. Na razini destinacija će se računati i omjer potrošnje vode i broja turista, svake četiri godine radit će se i istraživanje zadovoljstva gostiju… To je samo dio podataka temeljem kojih će se raditi na upravljanju destinacijom pa će tako TZ-i postati prave organizacije destinacijskog menadžmenta, iako ostaje otvoreno pitanje njihove ekipiranosti s obzirom na nove zadaće koje dobivaju.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare