Struktura izravnih stranih ulaganja (FDI) u Hrvatskoj i dalje nije optimalna, pri čemu dominiraju ulaganja u sektore nerazmjenjivih dobara poput financijskog i trgovine na malo i veliko, kao i ulaganja u nekretnine, istaknuto je u utorak na konferenciji Američke gospodarske komore u Hrvatskoj (AmCham).
Glavni ekonomist Svjetske banke za Hrvatsku i Sloveniju Josip Funda rekao je da je Hrvatska od 1993. privukla više od 40 milijardi eura izravnih stranih ulaganja, a ako se usporedi sa zemljama srednje i istočne Europe, tu zapravo ne stoji loše.
No, upozorava da njihova struktura i dalje nije optimalna, s obzirom da dominiraju “zadržane dobiti”, a u manjoj mjeri vlasnička ulaganja, u vidu “greenfield” investicija. Međutim, ni tu Hrvatska ne odskače negativno od drugih zemalja srednje i istočne Europe, dodao je.
Kada je, pak, riječ o sektorskoj strukturi inozemnih ulaganja, dominiraju ona u sektore nerazmjenjivih dobara, kao što je financijski sektor, trgovina na malo i veliko, dok se zadnjih nekoliko godina ističe i kupovina nekretnina od strane stranih državljana.
Tako, ulaganja stranaca u kupnju kuća, stanova i apartmana u ukupnoj strukturi FDI-ja u razdoblju od 1993. do 2023. godine zauzimaju oko deset posto, a u razdoblju od 2018. do 2022. oko 20 posto, naveo je Funda.
Sektori koji imaju najveći potencijal za “prelijevanje” produktivnosti na ostatak gospodarstva su prerađivačka industrija i IKT, a Funda je istaknuo da je udio ulaganja u prerađivačku industriju u Hrvatskoj od 2018. do 2022. bio znatno manji no u zemljama srednje i istočne Europe, dok je suprotan trend zabilježen u sektoru informacijskih i komunikacijskih tehnologija te Hrvatska tu stoji dobro.
“Domaće investicije jednako važne za konkurentnost”
FDI poduzeća, dakle ona koji imaju udio stranog vlasništva iznad deset posto, imaju pozitivan učinak na produktivnost gospodarstva, u vidu i transfera znanja, tehnologija i poslovnih praksi, tu je naravno i povećanje zaposlenosti, kao i uključivanje u globalne lance vrijednosti.
“Mi želimo da dolaze nova, produktivnija poduzeća koja će na neki način istisnuti slabije produktivna i donijeti više plaće”, istaknuo je Funda.
Međutim, dodao je, ne treba zanemariti domaće investitore, jer su domaće investicije jednako važne za konkurentnost hrvatskog gospodarstva.
Ekonomist Svjetske banke je rekao i da procesi koji su ojačali nakon koronakrize i uslijed geopolitičkih napetosti, kao što su skraćivanje opskrbnih lanaca i regionalizacija, Hrvatskoj mogu ići u korist, pa bi u njoj mogla završiti neka ulaganja koja su prvotno bila planirana u Aziji.
Ukupno promatrano, smatra da Hrvatska po pitanju konkurentnosti “stoji sasvim dobro”, no za privlačenje još više stranih ulaganja trebala bi staviti naglasak na unaprjeđenje stanja u pravosuđu te na postojanje jasne i nedvosmislene regulative.
Kada je riječ o uvjetima poslovanja u Hrvatskoj, prisutni su pozitivni trendovi, ocijenila je izvršna direktorica AmChama Hrvatska Andrea Doko Jelušić, navevši da je 30 posto tvrtki članica te komore ocijenilo da su lani ti uvjeti bili bolji no u državama srednje i istočne Europe, dok ih je oko 46 posto reklo da su ti uvjeti usporedivi.
Pozitivan pokazatelj je i što oko 80 posto članica AmChama planira širiti svoje poslovanje u Hrvatskoj u sljedeće tri godine, istaknula je Doko Jelušić.
“Ova godina bi po stranim ulaganjima mogla biti rekordna”
Državni tajnik u Ministarstvu gospodarstva Goran Romek izjavio je da je Hrvatska proteklih godina imala kontinuirani rast stranih ulaganja, a u prvom kvartalu ove godine realizirano je već više od milijardu eura, pa ukoliko se trend nastavi, Romek se nada da bi 2024. mogla biti rekordna.
Lani je na osnovu Zakona o poticanju ulaganja, istaknuo je Romek, zaprimljeno oko 630 prijava, odnosno projekata ukupne planirane vrijednosti veće od 4,5 milijardi eura. “To u ‘grubim’ brojkama znači više od 17 tisuća radnih mjesta, što je za zemlju poput Hrvatske značajna brojka”, ocijenio je.
Apostrofirao je napore Vlade u smjeru daljnjih poreznih i administrativnih rasterećenja, a kada je riječ o realizaciji ulaganja, kao novost je najavio spajanje lokalnih uprava i države putem on-line sustava, a s ciljem bolje koordinacije oko iskazanih interesa gospodarstvenika.
Predsjednik Uprave i direktor prodaje i komercijalne izvrsnosti u Zagrebačkoj pivovari Miroslav Holjevac je rekao da u industriji pića ne vidi neke značajnije regulatorne prepreke i poteškoće za ulaganja.
Dapače, posljednjih godina se tu vidi značajan napredak, ocijenio je, pohvalivši i Vladu za brzu reakciju i potpore gospodarstvu tijekom koronakrize te u vidu ublažavanja posljedica geopolitičkih napetosti.
Direktor u Maersku naglasio potrebu ulaganja u željeznice
Direktor za istočnu Europu kompanije Maersk Ivić Vodopija apostrofirao je cijeli Jadran, uključujući luke Koper i Rijeka, kao strateški koridor za opskrbljivanje europskih uvoznika i izvoznika.
Maerskova sestrinska tvrtka APM Terminals, zajedno s tvrtkom ENNA Logic, koja je dio hrvatske ENNA Grupe, ulaže u izgradnju kontejnerskog terminala u Rijeci.
Po Vodopijinim riječima, trenutno se očekuje opremanje terminala dizalicama koje stižu iz Kine, a procjene su da bi mogao biti u potpunosti operativan oko polovine iduće godine.
Vodopija je pojasnio da je Maersk globalna logistička tvrtka koja ulaže u više vidova transporta, a u vlasništvu ima brodove, terminale, kao i različite ostale vidove logistike, poput skladišta.
Istaknuo je da je Jadran “jednostavno atraktivan kao lokacija” te da promet raste koliko to infrastruktura dozvoljava, pri čemu za optimiziranje cijelog logističkog lanca posebice naglašava potrebu razvoja željeznice.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!