Poticaj za povratnike: "To je poput heroina. Dajte ljudima alat, a ne pomoć"

Poticaj za povratnike: “To je poput heroina. Dajte ljudima alat, a ne pomoć”

Gost Newsrooma bio je Zoran Andročec, direktor Udruženja hrvatskih tvrtki koje djeluju u Njemačkoj.

S obzirom da je sutra godišnjica potresa na Baniji, komentirao je sporu obnovu, odnosno je li normalno da godinu dana nakon potresa nemamo još nijednu potpuno obnovljenu kuću kuću od strane države.

“Mi bismo to odradili drugačije, prepustili struci i tehnici da odradi svoje, a državi da odradi što treba. Državi je tu samo da kaže strategiju i da kupi strateške materijele, a ostalo prepusti poduzećima. Očigledno je došlo do zamjene uloga mikromenadžmenta u nečemu što je trebalo odraditi puno prije. Ne znam zašto je to tako, vidim samo ono što vidim na ulici, a to je da stvar nije napravljena”, rekao je Andročec te dodao da smo trebali “raspisati međunarodni natječaj ne samo za kuće i tehnologiju, nego i za menadžere koji će time upravljati”.

Andročec je komentirao i novu demografsku mjeru države, poticaj od 200.000 kuna za one koji se vrate u Hrvatsku. Je li to razlog za povratak?

“Dobro je država počne razmišljati o bitnom hrvatskom problemu, onom kadrovskom. Tko naseljava ovu zemlju, tko ovdje radi i privređuje. Pitanje je holisitčkog paketa. Kakav je socijalni, ekonomski, porezni paket i koliko možemo privući državljane EU-a, sve njih da dođu živjeti u Hrvatsku, na koji način ih tretiramo. Hrvati koji su otišli, su otišli, našli nova radna mjesta. Neki su bez posla pa će se vjerojatno dio njih uhvatiti za ovu mjeru i vratiti. Nama je najbitnije pitanje stručnog, tehičkog, tehnološkog kadra s kojim radimo, efikasnosti koju imamo ne bismo li obnovili zmelju na način na koji ona to zaslužuje, a zaslužuje novi urbanizam i nove thenologije, a uz to idu odgovornost i novi porezni sustav. Ako mi nemamo projekciju, imaju drugi”, rekao je Andročec, a za jednokratnu novčanu pomoć dodao: “To je nešto poput heroina. Dajte ljudima alat, a ne pomoć”.

Mnogi upozoravaju da je upitno i kako bi se definiralo koji povratnici mogu dobiti taj poticaj.

“Glavni problem Hrvatske je da nemamo točne podatke tko je gdje, tko je otišao, gdje se zadržava, a poglavito se to tiče radnika na sjeveru Hrvatski jer oni nisu odjavljeni, a rade negdje drugdje. Teško je reći zašto ti i zašto onaj treba dobiti novac, zašto isto netko ne bi trebao dobiti nagradu jer je ostao u Hrvatskoj. Problem kod nas se vidim iz aviona, kad slijećete u Zagreb. Vidite da je zemlja neobrađena, kad odete u provinciju vidite šikare oko koća. Toga nije trebalo biti, trebalo je otvoriti Hrvatsku za strane i domaće investitore i otvoriti im strateške puteve da za 10, 20, 30 godina Hrvatska ima dostojnu ekonomiju i socijalni sustav za svoje stanovnike”, rekao je Andročec.

Što se tiče motiva za odlazak iz zemlje, novac je, kaže, tek na trećem, četvrtom mjestu.

“Prvo je struka, napredovanje u struci, socijalnoekonomski sustav, sigurnost u budućnosti i onda tek novac. Novac u jednoj zemlji ne znači isto kao u drugoj. Ja bih ovdje mogao imati plaću 10 kuna da mi je sve drugo plaćeno od države. Uspoređujemo često kruške i jabuke. Njemačka je trebala vodoinstalatere ih pa ih je privukla svojim socijalnim sustavom”, rekao je.