Profesor ekonomije: Ministri i premijer imaju premale plaće. Ali…

Ekonomija 22. svi 202417:37 0 komentara

Profesor međunarodne ekonomije Luka Brkić u Newsroomu s Ankom Bilić Keserović komentirao je životni standard građana, rast BDP-a i plaća te druge teme iz područja ekonomije.

Vlada se hvali porastom plaće i boljim uvjetima života, ali napominje se da su premijer i ministri zapravo – potplaćeni.

“Uistinu, ministar i premijer imaju za par stotina ili tisuća eura manju plaću od ljudi na nizu drugim funkcijama. Imate obrnutu piramidu. Potpuno kaotična situacija”, rekao je Brkić i dodao:

“Kad pogledamo njihovu odgovornost, možemo se složiti da su im primanja mala. S druge strane, kad se gledaju rezultati, možete doći do drugih zaključaka. Ali, definitivno, sređivanje plaća u javnom sektoru… Čini mi se da puno bitnih stvari nije sređeno. Pojavile su se neke nove kaotične situacije.”

Kolika bi bila pristojna plaća za premijera i ministre?

“Što to znači? Mislim da su neke plaće u Hrvatskoj nepristojno visoke, a neke nepristojno male. Dolazim sa sveučilišta pa ću reći da sveučilišni profesori nisu dovoljno plaćeni.”

N1

Iako se premijer hvali prosječnom plaćom od 1326 eura, medijalna je 1086 eura, što znači da polovica građana ima primanja niža od toga, a polovica veća.

“Vrlo često se govori o prosječnim primanjima i njima se može manipulirati. Medijalna je puno kvalitetniji i precizniji podataka, realnije daje sliku stanja. Postalo je razumljivo da vladajući, bez obzira na boje i ideologije, ističe prosječne plaće jer se njima lakše manipulira. Na temelju tih prosječnih veličina donositi dalekosežnije politike je pogrešno”, istaknuo je Brkić.

Kad se pogleda BDP, nakon Malte Hrvatska ima najveći rast u Europskoj uniji.

“Da smo druga zemlja u Uniji po stopama rasta podatak je koji nas treba veseliti. Međutim, te stope raste, kad gledate mogućnost dostizanja najvećih, one nisu dovoljne. Trebale bi biti puno veće da bismo kroz deset godina dostigli razvijenije zemlje. Kad pogledate strukture i izvore BDP-a, nisu održivi u smislu srednjoročnog ili dugoročnog rasta. Ako imate investiciju u ciglu i beton, imat ćete stopu rasta, ali što to znači s aspekta razvoja zemlje? Gotovo pa ništa. Kad bismo rast temeljili na neto izvozu, to bi značilo bitno drugačiju strukturu”, zaključio je Luka Brkić.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!