Privodi se kraju, kako ekonomisti vole reći, razdoblje povijesno niskih kamata. Što to znači za korisnike kredita i koliki se rast kamatnih stopa očekuje u Hrvatskoj pitali smo Hrvatsku udrugu banaka i Hrvatsku narodnu banku.
“Pooštravanje globalnih uvjeta financiranja u okolnostima sve većih izgleda za snažniju normalizaciju monetarne politike privest će kraju razdoblje povijesno niskih kamatnih stopa”, rekli su u HNB-u, dodavši da zasad ipak nije vidljiv porast kamatnih stopa ni na nove, a niti na postojeće kredite u Hrvatskoj.
“No, potrošači koji imaju kredite vezane za Euribor, a takvih je potrošača otprilike 76,5 tisuća, od čega gotovo 42 tisuće sa stambenim kreditima, najviše su izloženi riziku porasta kamatnih stopa. Na kredite vezane uz Euribor otpada nešto manje od 18 posto ukupnih kredita stanovništvu s promjenjivom kamatnom stopom”, kazali su iz HNB-a.
Koliko bi mogle rasti kamatne stope
Objasnili su da o tome koliko će rasti kamatna stopa na kredit ovisi o konkretnim karakteristikama svakog kredita, a najviše o preostalom roku otplate.
VEZANE VIJESTI
“Tako porast kamatne stope za 3 postotna boda povećava ratu kredita s preostalom ročnosti od 10 godina za otprilike 13 posto, dok se rata kredita s preostalom ročnosti od 20 godina povećava za nešto više od četvrtine. Pri tome treba imati na umu da će konkretan porast rate ovisiti i o trenutnom prostoru do najviših zakonski dopuštenih kamatnih stopa, koje su za stambene kredite određene na razini prosječne kamatne stope na stambene kredite o određenoj valuti uvećane za trećinu”, rekli su nam iz HNB-a.
Dodali su da bi daljnji rast kamatnih stopa na kredite vezane uz Euribor određenim dužnicima koji drže kredite duljeg dospijeća (10 godina i više) mogao u znatnoj mjeri povećati trošak otplate. “Tako bi kod stambenih kredita kojima je kamatna stopa trenutno promjenjiva i vezana uz Euribor za 28% kredita (10.232 partije) koji čine 51% glavnice (4,076 mlrd. kuna) porast troška otplate iznosio više od 20%, u prosjeku 7.967 kuna godišnje. Pritom, kod kredita najdulje ročnosti, taj porast bio bi najveći pa bi tako otplate porasle više od 30% za 1.759 kreditnih partija, u prosjeku za 9.808 kuna”, rekli su iz HNB-a.
Postoje, dodaju, i potrošači koji bi mogli očekivati i veći relativni porast troškova otplate. “Npr. potrošači koji drže kredite preostale ročnosti dulje od 10 godina mogu, u slučaju rasta kamatnih stopa od 3 postotna boda, očekivati rast troška otplate od 16% i više, potrošači koji drže kredite ročnosti dulje od 14 godina mogu očekivati rast troška otplate od 21% i više, potrošači koji drže kredite ročnosti dulje od 20 godina mogu očekivati rast troška otplate od 29% i više…”, rekli su.
“Zbog kraće ročnosti, kod nestambenih kredita porast troška otplate bio bi znatno manji. Tek bi za 447 partija (1%) porast bio viši od 20% te bi za većinu bio umjereniji. Za manje od 10% otplate bi porasle za 66% (22.284) kreditnih partija, dok bi za 33% (11.064) otplate porasle između 10% i 20%”, kažu iz HNB-a i napominju da spomenute simulacije ne uključuju učinke zakonskog ograničenja najviše kamatne stope.
Kako ublažiti pritisak na povećanje kamatnih stopa
Iz Hrvatske udruge banaka, pak, kažu da postoji nekoliko čimbenika koji ipak mogu ublažiti pritisak na trenutno povećanje kamatnih stopa.
“Ulazak u europodručje smanjuje regulatorni trošak i premiju rizika države te ojačava konkurenciju na bankarskom tržištu koje ima visoku likvidnost. Također, u Europskoj uniji slijedi gospodarsko usporavanje koje će ublažiti pritisak potražnje za kreditima i posljedično na rast kamatnih stopa. Navedeni faktori u ovom trenutku ukazuju da će se u Hrvatskoj sporije zaoštravati monetarni i financijski uvjeti te ne očekujemo kratkoročan i velik porast kamatnih stopa u Hrvatskoj”, rekli su nam iz HUB-a.
Prema podacima HNB-a, najviši je prosjek kamatnih stopa zabilježen za kunske kredite na osnovi dopuštenih prekoračenja po računima (6,96%), a najniži za stambene kredite odobrene s valutnom klauzulom (2,49%).
Što to sve znači za građane?
I HNB i HUB smo pitali i što za građane, u praktičnom smislu, znači rast kamatne stope, odnosno koliko će skuplje morati plaćati svoje kredite.
VEZANE VIJESTI
Iz HNB-a su rekli da za porast kamate od jedan posto rast troška otplate stambenog kredita godišnje raste za 1.800 kuna, odnosno oko 5,6 posto. Pritom bi, dodaju, polovina korisnika novoodobrenih stambenih kredita iskusila rast troška otplate viši od oko 1.400 kuna godišnje.
Što se tiče gotovinskih kredita, taj bi godišnji trošak otplate porastao za oko 400 kuna godišnje.
Kad bi kamata porasla 2 posto, prosječni bi godišnji porast troška otplate iznosio oko 3.700 kuna za stambene kredite, odnosno oko 800 kuna za gotovinske nenamjenske kredite.
Kako se zaštititi?
Pitali smo ih i što potrošači mogu napraviti da bi se zaštitili od divljanja kamatnih stopa, a i HUB i HNB su rekli da, osim u ponudi banaka, postoji i zakonsko rješenje koje donekle štiti potrošače.
Iz HUB-a ističu da rizici kod dizanja kredita postoje te da su ga potrošači već dulje vrijeme svjesni pa u skladu s time uglavnom i birali kredite iz ponuda banaka.
Iz HNB-a, pak, savjetuju potrošačima da se obrate svojim bankama.
“U slučaju da nisu već dobili ponudu banke, potrošači se mogu i sami raspitati kod svoje banke o mogućnostima i uvjetima zaštite od porasta Euribora, a u slučaju da nisu zadovoljni uvjetima vlastite banke, kredit mogu refinancirati kod banke uz povoljne uvjete budući da su tržišne kamatne stope i dalje na povijesno niskim razinama”, kažu iz HNB-a.
Napominju da se dužnici od porasta kamatnih stopa mogu zaštititi ugovaranjem fiksne stope o čemu se mogu raspitati u vlastitoj banci. “Pojedine banke već aktivno nude klijetima mogućnost fiksiranja kamatne stope. Ukoliko banka ne nudi takvu mogućnost, ili potrošači ocijene da je njezin trošak iznad trenutnih tržišnih uvjeta, potrošači mogu razmotriti i ponude drugih banaka”, rekli su iz HNB-a.
I zakon definira maksimalnu dopuštenu kamatnu stopu
Hrvatska udruga banaka kaže i to da u ovom trenutku ne postoje pokazatelji koji bi ukazivali na to da potrošači imaju poteškoća s ispunjavanjem svojih obveza prema bankama, kao i da pomno prate situaciju.
“HUB i banke u Hrvatskoj pozorno prate razvoj energetske krize te će u slučaju potrebe pravovremeno reagirati u cilju olakšavanja utjecaja nepovoljnih okolnosti na svoje klijente. Svi građani koji očekuju ili imaju financijske poteškoće u svakom trenutku mogu razgovarati sa svojom bankom u cilju pronalaska individualnog rješenja”, poručuju iz HUB-a.
Podsjećaju i da Zakon o stambenom potrošačkom kreditiranju definira maksimalne dopuštene kamatne stope na stambene potrošačke kredite, koja ovisno o valuti kredita u ovom trenutku može maksimalno iznositi 4,09 posto.
“Također, u cilju zaštite svojih klijenata i vlastitog portfelja, većina banaka u ovom trenutku u ponudi ima isključivo fiksne kamatne stope pri ugovaranju nenamjenskih kredita. Kod ugovaranja dugoročnih kredita, potrošači koji žele izbjeći izloženost budućem kretanju kamatnih stopa mogu odabrati kredite u kojima je kamatna stopa fiksna za dio ili za cijelo razdoblje otplate kredita”, kažu iz HUB-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!