Hrvatski rezidenti koji rade u inozemstvu do kraja godine trebaju Poreznoj upravi predati podatke o inozemnom dohotku ostvarenom u posljednjih pet godina. Takav je dohodak, naime, malo tko u Hrvatskoj prijavljivao, što zbog neupućenosti, što zbog izbjegavanja plaćanja poreza. Nakon apela Porezne uprave u veljači, u javnosti se pojavio otpor. Oko 35 tisuća građana još se nije odazvalo, pa je Porezna uprava počela slati pojedinačne pozive. Napominje da će se na eventualni dug zaračunavati i kamate.
Ravnatelj Porezne uprave Božidar Kutleša u Dnevniku HRT-a pojasnio je kako funkcionira oporezivanje radnika migranata.
“Potrebno je prijaviti porez. Hoće li on biti oporezivan, ovisno o ugovoru o sprječavanju dvostrukog oporezivanja između nas i zemlje izvora prihoda. To su obično susjedne zemlje, najčešće. Primjerice Slovenija, Austrija i neke druge zemlje s kojima imamo ugovor, gdje se uračunavaju porezi koji su plaćeni u tim zemljama, za razliku od nekih drugih zemalja gdje imamo isključivanje, kao s Njemačkom. Porez plaćen u Njemačkoj znači da nema više nikakvih davanja u RH”, istaknuo je.
VEZANE VIJESTI
Rekao je i da se radi o zakonu koji je na snazi od 1994. godine, a na pitanje tko mora platiti, Kutleša odgovara:
“Oni građani koji žive i rade u državi u kojoj nema poreza na dohodak ili je on jako nizak, za razliku od RH, a imaju ipak poreznu rezidentnost u RH, mogu biti zaduženi s većim iznosom poreza. Dok građani koji su platili taj porez u državi izvora prihoda u visini koja je na razini RH ne plaćaju, odnosno ne mogu biti zaduženi dvostrukim porezom”, naglasio je.
“Najbolje bi bilo krenuti od naših susjednih zemalja s obzirom da nisu porezne stope te koje utječu na oporezivanje u RH već razina tih prihoda. Ako uzmemo da je kod nas osobni odbitak 4.000 kuna, odnosno na godišnjoj razini 48.000 kuna, dok je u nekim zemljama taj odbitak višestruko veći. Razlika u tom neoporezivom dijelu čini tu poreznu osnovicu koja se kasnije oporezuje u RH”, kazao je.
Rekao je da je nije točan podatak koji je izašao u medijima – da 35.000 građana nije platilo porez.
“Taj podatak je očito pogrešno protumačen. Prema našim evidencijama 138.000 građana je prijavilo porez. Odnosno razmijenili smo podatke o tim porezima iz izvora DAk 1. Tu se zapravo radi o plaćama, imovini. Iz drugog izvora Dak2 gdje govorimo o računima, gdje imamo podatke o dividendama, kapitalu – nije nužno da se ti podaci mogu zbrojiti, oni se mogu odnositi na istog obveznika, na isti OIB”, istaknuo je.
Napominje da u ovom trenutku ne barataju brojkom koliko ima obveznika koji nisu prijavili porez.
“To je jedan upravni postupak, kao i svaki drugi porezni postupak. Nakon donošenja rješenja, postoji u svakom rješenju uputa o pravnom lijeku, gdje se može izjaviti žalba Samostalnom sektoru za drugostupanjski upravni postupak, ali nakon toga i tužba, ukoliko smatraju da to porezno rješenje nije zakonito. Može se donijeti obročna otplata, ukoliko to obveznik zatraži, na 24 mjeseca maksimalno. S tim da, ukoliko su iznosi do 50.000 kuna – ne trebaju sredstvo osiguranja, one iznad potrebno je osigurati”, kazao je Kutleša.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!