Otpremnina je novčani iznos koji vam poslodavac isplaćuje prilikom prekida radnog odnosa. Iako je izvorni smisao otpremnine nagrada za vjernost poslodavcu, ona danas prvenstveno služi kao mjera ublažavanja štetnih posljedica od otkaza.
U kojim slučajevima imate pravo na otpremninu i kako se izračunava iznos koji će vam sjesti na račun, piše Tportal.
Pravo na otpremninu možete steći Zakonom o radu, kolektivnim ugovorom, pravilnikom o radu ili ugovorom o radu, pri čemu se primjenjuje ono pravo koje je povoljnije za vas.
Zakonom o radu propisano je da imate pravo na otpremninu ako vam poslodavac otkaže ugovor o radu (osobno ili poslovno uvjetovani otkaz), uz uvjete da sami niste krivi za otkaz te da ste radili kod tog poslodavca neprekidno dvije godine prije otkaza.
Zakonom je propisana minimalna otpremnina, a konkretni iznos ovisi o dužini prethodnog neprekidnog trajanja radnog odnosa kod poslodavca te o visini plaće koju ste primali u razdoblju prije prestanka radnog odnosa.
Dakle jasno je da imate pravo na otpremninu kada dobivate otkaz, a nemate kada ga vi dajete. No često postoje nedoumice oko prava na otpremninu prilikom sporazumnog prekida radnog odnosa, što podrazumijeva suglasnost obje strane, piše Tportal.
Kod sporazumnog prekida radnog odnosa poslodavac vam po zakonu nije obvezan isplatiti otpremninu. Ali postoji izuzetak, a to je u slučaju utvrđivanja tzv. kolektivnog viška, kada vam se priznaje pravo na otpremninu ako dobrovoljno prihvatite prekid radnog odnosa.
Poseban slučaj je prestanak rada zbog ozljede na radu ili profesionalne bolesti. Ako vam nakon završenog liječenja, oporavka i profesionalne rehabilitacije poslodavac ne može osigurati odgovarajuće poslove za koje ste radno sposobni, dužan vam je isplatiti otpremninu, i to najmanje u dvostrukom zakonskom iznosu, uz uvjet da ste radili neprekidno dvije godine prije prestanka rada. No ako vam poslodavac ponudi zamjenski posao, a vi ga odbijete, gubite pravo na otpremninu.
Na otpremninu utvrđenu Zakonom o radu imate pravo i u slučaju stečaja poslodavca, ali u visini od polovice najvišeg iznosa zakonom propisane otpremnine.
Pravo na otpremninu iz Zakona o radu ne odnosi se na menadžere koji su ovlašteni voditi poslove poslodavca i imaju sklopljen ugovor o radu za te poslove. Zakonom o radu nije predviđena isplata otpremnine prilikom odlaska u mirovinu.
Kolektivnim ugovorom ili internim aktom poslodavca može se odrediti pravo na isplatu otpremnine i kada ga zakon ne propisuje. Primjerice, temeljem navedenih akata poslodavac može isplatiti otpremninu prilikom odlaska u mirovinu, sporazumnog raskida radnog odnosa ili čak u slučaju kad radnik daje otkaz.
Pravila za određivanje visine otpremnine
Iznos otpremnine ovisi o dužini prethodnog neprekidnog radnog odnosa i iznosu bruto plaće. Minimalna zakonska otpremnina iznosi trećinu prosječne mjesečne bruto plaće za svaku navršenu godinu rada kod poslodavca.
Pritom ukupan iznos otpremnine utvrđene Zakonom o radu ne može iznositi više od šest prosječnih mjesečnih plaća ostvarenih u tri mjeseca prije prestanka ugovora o radu.
U posebnim slučajevima maksimalna zakonska otpremnina može biti viša (ozljeda na radu) ili niža (stečaj poslodavca).
Na kalkulatoru portala MojPosao možete informativno izračunati iznos otpremnine prema Zakonu o radu.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!