Pri ulasku u eurozonu godinama se spominjao niz prednosti. Jedna od njih je smanjenje kamata, ali i niz drugih pogodnosti pri podizanju kredita odnosno njegovoj otplati. Provjerili smo s Hrvatskom narodnom bankom hoće li sada kreditni uvjeti biti u nekim faktorima sličniji bankama u drugim članicama. Evo što kažu.
“Kod interpretacije učinaka ulaska Hrvatske u europodručje na kamatne stope na kredite u bankama treba biti oprezan. Prava formulacija, koju je HNB uvijek koristio, je da će kamatne stope na kredite u hrvatskim bankama ulaskom u europodručje biti niže u odnosu na situaciju da Hrvatska nije pristupila europodručju. Dakle, kamatne stope u narednom godinama mogu rasti i padati, ali će njihova razina biti niža nego da Hrvatska nije usvojila euro”, upozoravaju iz HNB-a- Također, dodaju, da se zbog rasta referentnih kamatnih stopa ESB-a u narednom periodu očekuje i porast tržišnih kamatnih stopa koje se ugrađuju u izračun kamatnih stopa na kredite može se reći da će reakcija kamatnih stopa u Hrvatskoj biti blaža nego u slučaju da nije uveden euro.
Dva ključna kanala
Objašnjavaju i to da bi se razumjelo zašto će kamatne stope u Hrvatskoj biti niže nego u slučaju da euro nije uveden važno je znati da kamatne stope na kredite u bankama ovise o nizu činitelja, među kojima su najvažniji rizik zajmoprimca, rizik države u kojoj zajmoprimac i banka posluju, regulatorni trošak, trošak izvora sredstava i marža koju banka određuje i ugrađuje u kamatnu stopu te da ulazak Hrvatske u europodručje povoljno djeluje na uvjete financiranja svih sektora kroz dva ključna kanala.
“Prvi kanal djeluje kroz smanjenje rizika države, što onda posredno utječe i na kamatne stope koje banke zaračunavaju svojim klijentima. Naime, ulaskom u europodručje gotovo u potpunosti je nestao valutni rizik za klijente domaćih banaka. Aktualna analiza HNB-a pokazuje da su se troškovi financiranja države zaista smanjili u odnosu na usporedive zemlje već i zbog same najave ulaska u europodručje”, ističu iz HNB-a. Također, dodaju da drugi kanal djeluje kroz smanjenje regulatornog troška bankarskog posredovanja.
“Naime, ulaskom u europodručje stopa za obračun obvezne pričuve smanjila se na 1 posto, a u potpunosti je ukinuta obveza održavanja minimalno potrebnih deviznih potraživanja. To sve znatno povećava slobodna novčana sredstva u hrvatskim bankama. K tome, s obzirom na to da ključne kamatne stope ESB-a uključuju i kamatnu stopu na depozite banaka kod središnje banke (trenutačno 2 posto), od početka ove godine banke će ostvarivati kamatne prihode na svoje depozite kod središnje banke, čime će se dodatno smanjiti regulatorni trošak”, objašnjavaju.
“Zamjetno niže kamatne stope”
Ističu kako navedeni činitelji ublažavaju i odgađaju učinke pooštravanja vanjskih uvjeta financiranja na rast kamatnih stopa na domaćem tržištu pa su one i dalje na razmjerno povoljnim razinama iako se pooštravanje uvjeta financiranja počelo blago prelijevati na kamatne stope banaka u Hrvatskoj.
Također povoljan učinak članstva Hrvatske u europodručju posebno se očituje u zamjetno nižim kamatnim stopama u odnosu na usporedive zemlje EU koje nisu usvojile euro poput Mađarske, Rumunjske, Češke i Poljske, uvjeravaju iz HNB-a.
Podsjećaju da su kamatne stope na prvi put ugovorene kredite poduzećima u domaćoj valuti u tim zemljama u listopadu iznosile od 8,7 posto do 10,3 posto. “S druge strane, u Hrvatskoj je kamatna stopa na ukupne prvi put ugovorene kredite poduzećima iznosila 2,8 posto što je neznatno više nego u europodručju, ali manje nego primjerice u Njemačkoj u kojoj se poduzeća zadužuju po 3,0 posto”.
Također, dodaju, kako su slična kretanja bila i za stambene kredite budući da su se kamatne stope u četiri spomenute zemlje koje nisu uvele euro u listopadu kretale od 6,2 posto do 9,8 posto. “U Hrvatskoj je pak trošak stambenog financiranja iznosio 2,6 posto što je istovjetno europodručju i manje nego u Njemačkoj s 3,4 posto”, podjsećaju iz HNB-a.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!