Ako se bavite izradom suvenira ili nakita, popravcima ili drugim sitne uslugama po narudžbi i želite legalizirati poslovanje postoji jednostavan način da to učinite bez mnogo administracije i uz minimalno porezno opterećenje.

Pod kućnom radinošću podrazumijeva se izrada proizvoda kod kuće, a pod dopunskim zanimanjem podrazumijeva se obavljanje uslužnih djelatnosti kod kuće, odnosno kod naručitelja usluge.

Zakon o obrtu propisuje da se domaća radinost i sporedno zanimanje moraju obavljati isključivo osobnim radom, bez zapošljavanja druge osobe, uz ograničenje ukupnih bruto primitaka do iznosa od 10 prosječnih mjesečnih bruto plaća.

Dodatni uvjet je da djelatnik udovoljavanje posebnom uvjetu stručne osposobljenosti, odgovarajućeg srednje strukovnog obrazovanja ili položenog majstorskog ispita, ako obavlja djelatnost s popisa vezanih obrta, piše tportal.

Iako uređeno Zakonom o obrtu, obavljanje djelatnosti putem instituta domaće radinosti ili sporednog zanimanja nije izjednačeno s obrtom ni u statusnom smislu niti u pogledu uvjeta za obavljanje.

Što se može raditi u domaćoj radinosti ili sporednom zanimanju?

Domaća radinost i sporedno zanimanje predviđeni su za obavljanje jednostavnih proizvodnih i uslužnih poslova.

U domaćoj radinosti mogu se izrađivati suveniri, igračke, ukrasni proizvodi, nakit i drugi slični proizvodi čija izrada ne iziskuje posebne mjere zaštite zdravlja ili sanitarne uvjete, niti prostorije u kojima se izrađuju moraju ispuniti određene minimalno-tehničke standarde.

U okviru sporednog zanimanja mogu se obavljati usluge održavanja i popravaka, čišćenja, pranja i glačanja obuće, sakupljanja ljekovitih biljaka i plodova sl.

Maksimalni prihod

Godišnji bruto primitak u domaćoj radinosti ili sporednom zanimanju ne smije viti veći od 10 prosječnih mjesečnih bruto plaća. U obzir se uzima iznos prosječne bruto plaće isplaćene po jednom zaposlenom kod pravnih osoba u Republici Hrvatskoj u razdoblju od siječnja do kolovoza u godini koja prethodi kalendarskoj godini u kojoj se obavljaju djelatnosti.

Prema podacima DZS-a, prosječna mjesečna bruto plaća za razdoblje od siječnja do kolovoza 2022. iznosila je 1.367,2 eura (10.301 kuna). Stoga je limit godišnje zarade za domaću radinost ili sporedno zanimanje bruto primitak od 16.406,4 eura (123.612 kuna).

Tko se može baviti poslovima domaće radinosti i sporednog zanimanja?

Domaća radinost ili sporedno zanimanje odgovarajući je oblik poslovne ogranizacije za osobe koje obavljaju jednostavne proizvodne poslove ili sitne usluge u manjem opsegu.

Pogodan je za zaposlene kojima je to dodatna djelatnost ili poduzetnike početnike koji obavljaju aktivnosti u kućnoj radinosti.

Dodatne prihode iz domaće radinosti ili slobodnog zanimanja mogu ostvarivati i umirovljenici, koji pritom nemaju obvezu plaćanja doprinosa za mirovinsko osiguranje te im se za vrijeme obavljanja djelatnosti ne obustavlja isplata mirovine.

Treba naglasiti da domaću radinost ili sporedno zanimanje ne može registrirati osoba koja obavlja samostalnu djelatnost obrta, samostalnu djelatnost poljoprivrede i šumarstva ili slobodnog zanimanja prema posebnim propisima.

Kako dobiti dozvolu?

Odobrenje za obavljanje sporednog zanimanja ili domaće radinosti izdaje nadležno upravno tijelo županije odnosno grada Zagreba na području prebivališta odnosno boravišta fizičke osobe.

Za dobivanje odobrenja potrebno je podnijeti zahtjev s prijavom za upis u evidenciju. U prijavi je potrebno navesti djelatnosti kojima ćete se baviti.

Trošak registriranja iznosi 35 kuna (4,65 eura) upravne pristojbe.

Nakon dobivanja odobrenja potrebno je otvoriti žiro računa za primanje uplata ostvarenih poslovanjem. Žiro račun glasi na fizičku osobu na koju glasi rješenje o obavljanju djelatnosti.

Koliki su troškovi poslovanja domaće radinosti i sporednog zanimanja?

– mjesečni doprinosi u iznosu od 1.392,40 kn – ako vlasnik nije zaposlen temeljem ugovora o radu (svake godine 1. siječnja se navedeni iznos mijenja ovisno o prosječnoj bruto plaći),

– ako je vlasnik zaposlen temeljem ugovora o radu – doprinose plaća temeljem ostvarenog prometa, a rješenje će izdati Porezna uprava,

– ako je vlasnik umirovljenik – ne plaća doprinose,

– paušalni porez i prirez plaća se temeljem ostvarenog prometa evidentiranog u knjizi prometa.

Koja davanja se moraju plaćati?

Osobe koje obavljaju domaću djelatnost ili sporedno zanimanje dužne su plaćatiporez na dohodak i odgovarajuće doprinose. Izuzetak su umirovljenici, koji plaćaju samo porez, a oslobođeni su plaćanja doprinosa.

Porez se može plaćati paušalno ili na temelju poslovnih knjiga, ali s obzirom na opseg djelatnosti preporučljivo je paušalno oporezivanje. Godišnji paušalni porez na primitke do 115.000 kuna (15.263,1 euro) iznosi 3.000 kuna (398,2 eura).

Što se tiče plaćanja doprinosa, osobe koje obavljaju domaću radinost ili sporedno zanimanje, a nisu osigurane po drugoj osnovi (nezaposlene osobe), moraju plaćati mirovinski i zdravstveni doprinos. Osobe koje su osigurane po drugoj osnovi (zaposlene osobe) dužne su plaćati mirovinski doprinos na drugi dohodak.

Kod paušalnog oporezivanja osnovica za obračunavanje doprinosa je utvrđeni paušalni dohodak.

Koje evidencije trebaju voditi domaća radinost i sporedno zanimanje?

Osobe koje obavljaju domaću djelatnosti ili sporedno zanimanje dužne su voditi knjigu prometa u koju upisuju izdane i naplaćeni račune.

Do 15. siječnja Poreznoj upravi predaje se PO-SD obrazac u kojem se prikazuje ostvareni promet iz prethodne godine. Ukoliko se računi naplaćuju gotovinom i karticama potrebna je fiskalna blagajna.

Za pojedine djelatnosti potrebni su dokumenti koje propisuju posebni zakoni (cjenik, sanitarna knjižica, higijenski minimum, uvjeti ministarstva zdravlja za za proizvodnju), piše tportal.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.