Treba li voda za navodnjavanje biti besplatna za domaću poljoprivredu?

Voda predstavlja trošak u proizvodnji, a imamo je više nego dovoljno, pa se nameće pitanje: Zašto se u situaciji kada domaća proizvodnja hrane nije dostatna za potrebe stanovništva, a sustavi za navodnjavanje su nerazvijeni i nedovoljno iskorišteni - i dalje inzistira na naplati vode za poljoprivrednu proizvodnju?

Oglas

Suša i ove godine uzima danak na hrvatskim poljima i trajnim nasadima. Bez navodnjavanja, jasno je svima, teško da će se ostvariti planirani urodi, a klimatske promjene dodatno naglašavaju značaj vode u poljoprivredi sutrašnjice.

Treba li voda za navodnjavanje biti besplatna za hrvatske poljoprivrednike? Bi li time ubrzali razvoj navodnjavanja na nacionalnoj razini?

Sugerira se zaokret prema povrćarstvu, a vode ni za lijek

Dodatni argument je da se proizvođačima sugerira zaokret prema povrćarstvu, kojeg bez vode nema, piše Agroklub.

"Sigurno da bi trebala biti besplatna jer ju danas naplaćuju kao da je mineralna, a ona koja se koristi u poljoprivredi cirkulira, vraća se u podzemne vode", smatra poznati ratar Petar Pranjić navodeći da bi to sigurno pomoglo u podizanju domaće proizvodnje.

Za dobar primjer učinkovita korištenja vode ističe pritom kolegu Stjepana Zorića koji je pod sustav navodnjavanja stavio 30 hektara svojih površina.

To se neće dogoditi jer je takva direktiva EU-a

"Iako osobno smatram da bi i kod nas trebala biti besplatna, to se neće dogoditi jer se voda za navodnjavanje poljoprivrednih površina u Hrvatskoj naplaćuje jer je takva direktiva Europske unije", komentirao je za Agroklub ovaj poznati ratar i voćar.

Premda mnogi poljoprivrednici ističu da je cijena vode previsoka, on s druge strane navodi da treba uzeti u obzir koristi. "Ako zahvaljujući navodnjavanju imate značajno veći prirast, izdatak za vodu je zanemariv", dodaje Zorić.

Godišnja naknada za korištenje voda 66,4 € po hektaru

Na naš upit zašto se inzistira na naplati vode za poljoprivrednu proizvodnju, iz nadležnog Ministarstva zaštite okoliša i zelene tranzicije pojašnjavaju da je visina naknade za navodnjavanje u svrhu poljoprivredne proizvodnje određena Uredbom o visini naknade za korištenje voda.

Prema istoj, kada se mjeri zahvaćena količina koja se koristi za navodnjavanje u svrhu poljoprivredne proizvodnje, ovisno o kakvoći vode koja se zahvaća, naknada iznosi od 0,04 € do 0,1 € za 1m3/zahvaćene vode, umanjeno za korekcijski koeficijent koji za ovu namjenu iznosi 0,1.

"Slijedom navedenog možemo reći da je naknada za korištenje voda, kada se koristi za navodnjavanje u poljoprivrednoj proizvodnji, određena u simboličnom iznosu od 0,0042 € do 0,01 €/m3. Ako se zahvaćena količina ne mjeri, godišnja visina naknade za korištenje voda iznosi 66,4 € po hektaru navodnjavane površine", kažu za Agroklub iz resora ministrice Marije Vučković.

Što bi pola milijuna navodnjavanih hektara značilo za hrvatsku poljoprivredu?

Smatraju da je iz navedenog vidljivo da visina naknade odražava podršku poljoprivrednoj proizvodnji i sigurnosti opskrbe hranom. Dakako, naknada za korištenje voda je samo manji dio ukupnog troška, odnosno u cijenu valja uključiti i troškove energije, opreme za navodnjavanje te trošak održavanja korištene infrastrukture.

Moguće je donijeti izuzeće

Iz Ministarstva napominju da je sukladno Zakonu o financiranju vodnoga gospodarstva, predstavničko tijelo jedinice lokalne samouprave, u čijem su vlasništvu izgrađene građevine za navodnjavanje, ovlašteno svojom odlukom propisati visinu i obvezu plaćanja naknade. Međutim, vlasnik sustava javnog navodnjavanja može na zahtjev krajnjeg korisnika odnosno poljoprivrednog proizvođača, donijeti izuzeće odnosno oslobađanje plaćanja naknade za navodnjavanje.

"Trenutni model naplate nastoji postići ravnotežu između pristupačnosti i održivosti, istovremeno primjenjujući načelo da treba biti pravedan, transparentan i razmjeran stvarnoj potrošnji, uzimajući u obzir i potrebu zaštite vode kao osjetljivog i vrijednog prirodnog resursa", naglašavaju iz Ministarstva.

Koje su dosad mjere pomagale navodnjavanju?

Podsjećaju i da je od 2013. godine, odnosno od ulaska Hrvatske u Europsku uniju, najprije kroz mjere Programa ruralnog razdoblja za razdoblje 2014. - 2020., a potom i kroz intervencije Strateškog plana Zajedničke poljoprivredne politike 2023. – 2027., omogućeno sufinanciranje ulaganja, kako u javne sustava navodnjavanja, tako i u privatne sustave, što uključuje i ulaganje u opremu za navodnjavanje.

Time se izgradnja sustava javnog navodnjavanja sufinancira u 100% iznosu prihvatljivih troškova, dok se nabava opreme za krajnje korisnike sufinancira u iznosu od 50 do 70% iznosa prihvatljivih troškova.