Koncem svibnja na Hrvatskom zavodu za zapošljavanje (HZZ) bilo je registrirano 88.327 nezaposlenih, što je rekordno niska nezaposlenost, najniža od osamostaljenja Hrvatske.
U petak oko podneva, HZZ-ov brojčanik odvrtio je još nižu brojku – 85.803 nezaposlenih.
A prije desetljeća i više, što se u ovom slučaju ne mora nužno smatrati davnim vremenom, situacija je bila posve drukčija. Prije točno deset godina nezaposlenih je bilo 330 tisuća. Prethodno, koncem 2012. u jednom trenutku nezaposlenih je bilo više od 370 tisuća. Rast nezaposlenosti rastao je još od globalne financijske krize 2008. i 2009. godine. Značajno se obrnuo ulaskom Hrvatske u Europsku uniju i odlaskom mnogih na širom otvorena tržišta rada.
Uvijek je najniža nezaposlenost u srpnju
HZZ je podatke za svibanj objasnio potrebama u turističkoj sezoni. “U svibnju je najviše izlazaka iz evidencije nezaposlenih bilo uslijed zapošljavanja na temelju radnoga odnosa u pružanju smještaja, priprema i usluživanje hrane”, kazali su.
Ekonomist i znanstveni savjetnik Ekonomskog instituta Zagreb dr.sc. Danijel Nestić, predstojnik tamošnjeg Odjela za tržište rada i socijalnu politiku, napominje da svibanj čak i nije mjesec s uobičajeno najnižom stopom nezaposlenosti.
“Postoje neke sezonske fluktuacije, a najmanja nezaposlenost obično je u srpnju pa je moguće da će još padati. Radi se dosita o vrlo, vrlo niskim brojkama i zdravolaičko razmišljanje kaže da je to dobra stvar. Međutim, ekonomisti mogu malko raditi problem oko toga tvrdeći kako to pokazuje da nam je ekonomija pregrijana, da radi iznad svojih kapaciteta”, kaže.
“Rizik da nakon pregrijavanja dođe do hlađenja”
Prema tim tumačenjima, dodaje Nestić, posljedica rekordno niske nezaposlenosti može biti rizik od rasta inflacije te da nakon “pregrijavanja” slijedi faza “hlađenja”.
“To vjerojatno indicira da hrvatska ekonomija raste jako brzo. To pokazuje i ozbiljan problem s nedostatkom radne snage. Uvijek postoji određeni broj nezaposlenih osoba, ali mi očito imamo strukturni problem. U određenim sektorima i za određena zanimanja očito smo u manjku radne snage”, kaže.
Taj manjak se pokušava nadomjestiti uvozom radnika iz trećih zemalja no ne rješava problem do kraja.
“Teško je nadomjestiti radnike u sektorima gdje je potrebno znanje jezika ili neke specifične vještine. Naša trenutna imigracija rješava problem u građevinarstvu i ugostiteljstvu, ali u drugim sektorima baš i ne.”
“Ovo pokazuje da je gospodarstvo u ekspanziji”
Sve u svemu, kaže, trenutna situacija je dobra jer većina onih koji žele naći posao uspijevaju u tome, što ipak ne rješava problem manjka u pojedinim sektorima.
“Sve ovo pokazuje da su neki sektori, a i cjelokupno gospodarstvo u ekspanziji”, napominje.
Među ovih osamdesetak tisuća trenutno nezaposlenih dio je onih, tvrdi Nestić, koji su u tranziciji nakon školovanja do posla ili s jednog posla na drugi. No, postoji i određen broj ljudi čije profesionalne vještine nisu baš tražene na tržištu rada, a oni sami nisu spremni promijeniti željeno zanimanje.
“Uvijek će biti određen broj nezaposlenih i uvijek je dobro imati jedan mali bazen nezaposlenih ako u nekom sektoru ciklički zatreba radnika”, kaže.
Stari u mirovinu, a mladih sve manje
Na koncu, dodaje, nisku nezaposlenost valja tumačiti i time što smo društvo s demografskim problemom.
“Mi smo staro društvo. Nama ljudi odlaze u mirovinu, starije generacije kojih ima dosta, a mladih je sve manje. Iz godine u godinu smanjuje se broj onih koji ulaze na tržište rada iz školskog sustava. Potreba za uvozom radne snage vjerojatno će biti trajnija, ako se želi održati intenzivan gospodarski rast”, zaključuje Nestić.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare