Udruga Franak objavila je priopćenje povodom posljednje odluke Vrhovnog suda. Podsjetimo, Vrhovni sud u utorak je dovršio raspravu u slučaju švicarskog franka, prihvativši pravno shvaćanje prema kojem korisnici koji su konvertirali kredite u eure imaju pravo na isplatu zateznih kamata. Priopćenje Udruge Franak prenosimo u cijelosti.
U četvrtak, 22. prosinca 2022., Udruga Franak održala je tiskovnu konferenciju nakon što Vrhovni sud nije uspio usuglasiti pravno mišljenje o pravu na obeštećenje potrošača s konvertiranim kreditima. Na žalost još jednom se suci Vrhovnog suda nisu usudili ući u meritum stvari i ponuditi odgovor na temeljno pravno pitanje:
„Jesu li potrošači koji su konvertirali CHF kredite u euro kredite izgubili pravo na potraživanja zbog nepoštene promjenjive kamatne stope i nepoštene valutne klauzule CHF iz osnovnog ugovora o kreditu ili i dalje imaju pravo na potraživanja iz osnovnog ugovora?“
“VS nije donio pravno shvaćanje”
Građanski odjel VSRH vijećao je nekoliko dana, mediji su izvještavali o visoko polemičnoj raspravi no pitamo se o čemu su to gospoda vrhovni suci raspravljali kada opet nisu donijeli odluku o tužbenim zahtjevima potrošača s konverzijama.
Ponovimo, Vrhovni sud NIJE donio pravno shvaćanje o pravu potrošača s konverzijama na punu restituciju, jer ga nije niti prihvatio, niti ga je odbacio.
Vrhovni sud RH donio je pravno shvaćanje koje još nije prošlo sudsku evidenciju, ali to pravno shvaćanje nema uopće nikakve veze s tužbenim zahtjevima desetina tisuća građana. Naime, nitko od 20.000 potrošača tužitelja nije potraživao zatezne kamate koje bi tekle na preplatu iz konverzije, niti za to postoji zakonsko utemeljenje. Da budemo potpuno precizni, ne postoje takvi tužbeni zahtjevi niti su oni mogući. Stoga se pitamo kako će bilo koji sudac suditi po donesenom pravnom shvaćanju koje nije odgovor na jedino ključno pitanje.
Da pojasnimo građanima, najprije je 6 sudaca bilo protiv prvog tumačenja da građani s konvertiranim kreditima nemaju više nikakva prava, a to znači da je 14 sudaca bilo za obeštećenja, da bi u drugom glasanju 10 sudaca bilo za obeštećenje, što i dalje nije bila potrebne većine, da bi konačno 13 sudaca izglasalo treće pravno shvaćanje koje nema veze s tužbama.
Tim mišljenjem suci općinskih i županijskih sudova uopće nisu dobili uputu odnosno pravno shvaćanje Vrhovnog suda kako postupati s tužbenim zahtjevima potrošača u kojima se traži vraćanje preplaćenih anuiteta i obračun pripadajućih zateznih kamata.
Matematički izračuni egzaktno pokazuju da potrošači imaju dodatna potraživanja. Te egzaktne matematičke izračune ne mogu pobiti nikakve sudačke akrobacije. Vrhovni sud je samo morao utvrditi da se pravo potrošača na obeštećenje mora utvrditi sudskim vještačenjima, i da ne postoji drugi pravičan način za utvrđenje prava na punu restituciju.
“Zašto pojedini suci VS-a pogoduju bankama u stranom vlasništvu?”
Nakon objave Vrhovnog suda Udruga Franak zasuta je upitima svojih članova, ali i ostalih građana Republike Hrvatske, koji se pitaju zbog čega se većina sudaca Građanskog odjela VSRH nije usudila napokon meritorno donijeti jedinu moguću odluku, a to je odluka o pravu potrošača na obeštećenje, jedinu odluku koja ima uporište u nepobitnim činjenicama, pravu, pravdi i moralu i o čemu su Vrhovnom sudu podastrti svi dokazi. Građani traže odgovor i na pitanje zašto pojedini suci Vrhovnog suda i dalje pogoduju bankama u stranom vlasništvu umjesto da skrbe o pravu na restituciju 55.000 prevarenih i opljačkanih hrvatskih obitelji.
Brojni su nam članovi ovih dana iznijeli sumnje da neki suci Vrhovnog suda imaju određene partikularne interese, i da ih nije briga za javni interes. Zar je moguće da postoje takvi suci koji pokušavaju (i nažalost uspijevaju) onemogućiti savjesne, moralne i stručne suce da donesu jedino moguće pravno shvaćanje kojim se omogućava potpuna restitucije oštećenih građana? Zar je moguće da postoje suci koji dopuštaju diskriminaciju dijela građana koji su prihvatili konverziju kao jedinu slamku spasa u vrijeme kada nije bilo naznaka da će hrvatsko pravosuđe proglasiti konačno i valutnu klauzulu CHF ništetnom?
Ako Vrhovni sud ne donese na pravu utemeljeno pravno mišljenje, dio hrvatskih građana s konverzijama ostat će oštećeno za 40% do 50% više anuitetnih uplata bankama nego građani bez konverzija.
Kako je moguće da dio sudaca Vrhovnog suda RH ne poštuje hrvatsko pravo i pravo EU-a, jer niti jedno od tih prava ne dopušta konvalidaciju ništetnih odredaba, nego se mora omogućiti izuzeće ništetnih odredaba i restitucija potrošaču na temelju toga izuzeća? Naime, konvalidacija ništetnih odredaba u konkretnom slučaju nije moguća, i suci Vrhovnog suda to itekako dobro znaju. Stoga je nejasno zašto su pojedinci odbacili sve ono na što su prisegnuli, između ostalog i da će suditi savjesno i nepristrano.
Mi znamo sa sigurnošću na temelju glasanja sudaca 20.12.22. da postoji na Vrhovnom sudu RH najmanje 10 moralnih, poštenih, vrsnih sudaca koji brinu o pravu i pravdi, ali isto tako da postoji najmanje 6 nesposobnih i nemoralnih sudaca koji iz nepoznatih razloga nemilosrdno gaze pravo i pravdu u korist banaka. Ostali suci su neodlučni, i oni moraju odlučiti kojim putem će krenuti.
“Podsjetimo i na nečasnu ulogu HNB-a”
Zahvaljujući dijelu medija i nekim hrabrim novinarima hrvatska javnost napokon je upoznata s načinom djelovanja dijela banaka i napose njihovih uprava koje javno traže PR agencije kako bi stvarale pritisak na suce, koje nedopušteno mijenjaju ugovorne odredbe, koje reketare i lihvare svoje klijente, koje potrošače dijele na glupe i one manje glupe. Ne treba zaboraviti da su banke otimale poduzetnicima cijele lukrativne projekte, a da su se i oni koji su ih trebali nadzirati u HNB-u itekako znali okoristiti, stjecati nekretnine i nedopušteno trgovati vrijednosnicama. Podsjetimo i na nečasnu ulogu HNB-a koji i dalje skriva ključne podatke od novinara, a koji je prilikom donošenja Zakona o konverziji opstruirao nastojanja tadašnjeg ministra financija Borisa Lalovca i premijera Zorana Milanovića da konačno olakšaju u tom trenutku nemoguće životne uvjete za desetke tisuća obitelji. Zasigurno će i u narednim danima u javnost izlaziti daljnji dokazi takvih prljavih rabota financijskog sektora.
Ipak, nadamo se da će hrvatsko pravosuđe smoći snage i postupiti sukladno ulozi koju mu je dodijelio hrvatski Ustav i kako to od njega očekuju hrvatski građani te donijeti jedinu moguću na pravu utemeljenu, pravednu i moralnu odluku. Bit će sramotno i devastirajuće ako će tu odluku za 55.000 hrvatskih obitelji na koncu morati donijeti europske institucije, jer takva je odluka u konačnici jedino moguća. Samo je pitanje kolika će u međuvremenu nepopravljiva šteta biti pričinjena hrvatskim građanima zbog straha dijela sudaca, ali na kraju i hrvatskoj državi u cjelini.
Možda je izlaz iz tog nelogičnog postupka Vrhovnog suda donošenje odluke o ništetnosti cijelih CHF ugovora, jer je i za tu odluku obećano da će biti donesena do kraja godine. Podsjetimo, ako su ključne odredbe ugovora ništetne onda je ništetan i cijeli ugovor. Tada će se riješiti i problem konvertiranih kredita, jer nešto što je ništetno ne može se niti konvertirati, niti konvalidirati. Nigdje u Europskoj uniji to nije moguće. A Hrvatska je, podsjećamo, i dalje članica te Unije. Ništetan ugovor, mrtav je ugovor, i nije ga moguće oživjeti.
Još jednom želimo istaknuti i to da svi oni potrošači koji NISU konvertirali kredite mogu tužiti banke bez obzira na recentnu odluku VSRH koja nije prošla još uvijek sudsku evidenciju, i koja ih nikako ne bi smjela obeshrabriti jer s njima nema apsolutno nikakve veze, navodi se u priopćenju Udruge Franak.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!