Ministri rada i socijalnih pitanja država članica EU-a usuglasili su u ponedjeljak na sastanku u Bruxellesu zajedničko stajalište o minimalnim plaćama EU-a, na temelju kojeg će pregovarati s Europskim parlamentom o konačnom tekstu zakona.

Vijeće EU-a i Europski parlament sada mogu započeti pregovore o prijedlogu direktive o primjerenim minimalnim plaćama u Europskoj uniji. Cilj direktive nije usklađivanje razine minimalnih plaća unutar EU-a niti uspostava jednoobraznog mehanizma za određivanje minimalnih plaća u državama članicama, jer Unija u tim pitanjima nema nadležnost.

Cilj je uspostaviti minimalne uvjete za određivanje adekvatne minimalne plaće s jasnim i stabilnim kriterijima, koji će biti redovito i pravodobno dopunjavani, te osigurati uključenost socijalnih partnera. U većini zemalja članica minimalne plaće nisu primjerene.

Minimalne plaće postoje u svim zemljama članicama. U 21 članici, među njima i u Hrvatskoj, one se propisuju zakonom, a u šest zemalja (Austriji, Cipru, Danskoj, Finskoj, Italiji i Švedskoj) minimalne plaće se dogovaraju u kolektivnim pregovorima.

“Rad je potrebno platiti. Ne možemo prihvatiti da ljudi koji ulažu svu svoju energiju u svoj posao žive u siromaštvu i ne mogu si priuštiti pristojan životni standard. Ovaj zakon će biti veliki korak prema tom cilju”, izjavio je predsjedatelj Vijeća, slovenski ministar rada, obitelji, socijalnih pitanja i jednakih mogućnosti Janez Cigler Kralj.

Zemlje koje minimalne plaće dogovaraju kroz kolektivne pregovore, u pravilu imaju manje radnika s minimalnim plaćama i koje su uglavnom veće nego u zemljama u kojima se to zakonski propisuje. U vezi s tim ministri su postigli suglasnost da njihove zemlje trebaju jačati pregovaračke kapacitete socijalnih partnera. Preporučuje se kolektivno pregovaranje kako bi pokrivenost radnika kolektivnim ugovorima trebala bila najmanje na razini od 70 posto, a ako je ispod te razine, države članice bi trebale donijeti akcijski plan za promicanje kolektivnog pregovaranja.