Blok Umirovljenici zajedno (BUZ) izašao je s prijedlogom koji bi, kada bi bio usvojen, još više udaljio mirovinski sustav od realnosti, odnosno visina mirovine imala bi još manje veze s uplatama u mirovinski sustav. Traže da se studentima vrijeme redovnog studiranja prizna kao radni staž.
Hrvatska ima desetke tisuća umirovljenika koji su mirovinu dobili “po posebnim propisima”, što praktički znači da im visina mirovine ili pravo da je uopće dobiju, nije čvrsto vezana za staž ili uplate koje su u mirovinski sustav uplatili za trajanja radnog vijeka.
Politika je mirovinski sustav često koristila za zbrinjavanje određenih kategorija ljudi. Tako su početkom 90-ih mnogi radnici iz propalih poduzeća zbrinuti slanjem u mirovinu. kasnije se to nastavilo s ratnim veteranima, a postoji još 15-ak kategorija umirovljenika koji su umirovljeni mimo pravila koja inače vrijede za stjecanje mirovine.
Logično je da visina mirovine ovisi o uplatama
Bilo bi logično da mirovinski sustav svakome osigurava mirovinu u skladu s izdvajanjima za mirovinu tijekom radnog vijeka. U sustavu kakav imamo u Hrvatskoj to je vrlo teško ostvarivo, s obzirom na to da je zamišljen tako dai radnici izdvajaju novac za mirovine postojećih umirovljenika.
To nije problem u zemljama gdje na jednog umirovljenika dolazi tri ili četiri radnika, ali u Hrvatskoj, gdje se taj broj gotovo izjednačio, pa imamo situaciju u kojoj su svi nezadovoljni. Radnici jer imaju relativno visoke doprinose za mirovinsko osiguranje, a nitko im ne garantira da će u budućnosti od toga išta imati. Nezadovoljni su i umirovljenici, jer mnogi od njih imaju vrlo niske mirovine. Iznosi su takvi da ne osiguravaju normalan život.
Prijedlog BUZ-a odmiče mirovinski sustav od realnosti
Blok Umirovljenici zajedno (BUZ) sada je izašao s prijedlogom koji bi, kada bi bio usvojen, još više udaljio mirovinski sustav od realnosti, odnosno visina mirovine imala bi još manje veze s uplatama u mirovinski sustav. Traže da se studentima vrijeme redovnog studiranja prizna kao radni staž.
Kao jedan od argumenata navode da “studiranje ni na koji način ne smije biti ‘kazna’ koja se reflektira kroz smanjenje radnog staža, a time i mirovine”. Iz ovoga se stječe dojam da ljudi iz BUZ-a visokoškolsko obrazovanje vide kao izgubljeno vrijeme i da čovjek sa završenim fakultetom nakon toga nema nikakvu prednost na tržištu rada, kao i u prosjeku veću plaću u odnosu na osobe koje nemaju visoko obrazovanje.
Jesu li ljudi koji su studirali zaista zakinuti?
Navode i sljedeće: “Činjenica je da većina ljudi zbog studiranja i potom traženja posla nije bila u mogućnosti ostvariti puni radni staž do svoje 65. godine, a kraći radni staž se i inače reflektira na konačnu visinu mirovina, tako je sasvim jasno da su godine studiranja sasvim mjerljiva financijska kazna”.
Ako pretpostavimo da osoba završi srednjoškolsko obrazovanje s 18 godina i nakon toga studira još pet godina, s 23 godine bit će na tržištu rada. Ako odmah krene raditi, sa 65. godine imat će 42 godina staža čime ispunjava sve uvjete za punu mirovinu. I kao što smo već rekli, bilo bi logično očekivati da ljudi s visokim obrazovanjem imaju i veće plaće, a onda u konačnici imaju i veće mirovine – bez da im se daju posebne beneficije u mirovinskom sustavu.
Stvarni problemi mirovinskog sustava
Već se godinama raspravlja što napraviti s hrvatskim mirovinskim sustavom kako bi i budućim generacijama mogao osigurati mirovine – bolje nego što su one sada. Prije dva desetljeća krenulo se u reformu koja je rezultirala uvođenjem tzv. drugog stupa – individualne štednje koja je trebala budućim umirovljenicima osigurati nekakav dodatak na mirovinu koja se isplaćuje iz sustava solidarnosti.
S obzirom na dugoročne demografske trendove, starenje stanovništva, mala je vjerojatnost da će se omjer radnika i umirovljenika u budućnosti značajno poboljšati, pa se ljudima pokušalo omogućiti da dio izdvajanja za mirovinsko osiguranje ide u tzv. drugi stup, kako bi formirali individualnu štednju.
Iako taj sustav, kako je postavljen u Hrvatskoj, sa svega nekoliko fondova, a ond ai bez prave konkurencije, ipak omogućava da se smanji ovisnost o budućim demografskim kretanjima.
Što se tiče prvog mirovinskog stupa, on se zbog nedovoljnog iznosa uplata već i sada s otprilike 50 posto iznosa za isplatu mirovina financira iz državnog proračuna, a ne od doprinosa radnika. Zbog toga je jasno da dodatno dijeljenje “prava”, poput ovog prijedloga BUZ-a, situaciju u tom sustavu neće poboljšati, već će je dodatno pogoršati.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
#related-news_0
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Pridruži se raspravi ili pročitaj komentare