Od ponoći u ponedjeljak završava službena predizborna kampanja i nastupa izborna šutnja koja će trajati tijekom cijelog utorka sve do zatvaranja biračkih mjesta u srijedu u 19 sati.
Za to vrijeme, kako stoji u članku 28 Zakona o izborima zastupnika u Hrvatski sabor, zabranjena je svaka izborna promidžba.
“Izborna šutnja je period tijekom kojeg je zabranjeno javno predstavljanje i obrazlaganje izbornih programa sudionika biračima, nagovaranje birača da glasuju za određenu kandidacijsku listu ili kandidata, objavljivanje procjena izbornih rezultata kao i objavljivanje prethodnih, neslužbenih rezultata izbora, izjava i intervjua sudionika izborne promidžbe te navođenje njihovih izjava ili pisanih djela”, stoji na službenim stranicama Državnog izbornog povjerenstva (DIP).
(Be)smislenost izborne šutnje
Izborna šutnja najčešće biva kršena slanjem anonimnih sms-ova, putem elektronske pošte i aplikacija za razmjenu poruka. “Popularno” je i ubacivanje letaka u poštanske sandučiće ili njihovo stavljanje na vjetrobranska stakla vozila. Naravno, kriomice.
U javnosti se već duže vrijeme vodi rasprava o (be)smislenosti izborne šutnje, pogotovo otkad kandidati i političke stranke velik, neke i najveći dio svojih kampanja vode na društvenim mrežama, u gustišu digitalnog prostora gdje je praktički nemoguće uočiti svako kršenje izborne šutnje i uloviti kršitelja. Prijave kršenja izborne šutnje stižu izbornim povjerenstvima obično od savjesnih građana ili protukandidata i protivničkih stranaka onih kandidata i stranaka koje su povrijedile pravilo šutnje.
Nema sankcija, samo savjest sudionika
Međutim, na parlamentarnim izborima sve ostaje na tim prijavama kršenja i upozorenjima kršiteljima jer nema propisanih sankcija.
“Nažalost, nema sankcija za kršenje izborne šutnje na izborima za Sabor. Za europske izbore i lokalne izbore propisane su sankcije, a za ove ne. Ostaje na savjesti svih da se pridržavaju zakona, iako nema sankcija”, kazao nam je Slaven Hojski, član Državnog izbornog povjerenstva.
S druge strane, kazne za kršenje izborne šutnje na europskim i lokalnim izborima visoke su. I još uvijek izražene u kunama: od 3.000 kuna (oko 400 eura) za fizičke osobe, od 10.000 do 30.000 eura (1,330 do 4.000 eura) ako šutnju krše kandidati na izborima, a od 100.000 do 500.000 kuna (13.270 do 66.360 eura) za pravne osobe kakve su i političke stranke. Presude u tim sučajevima donose prekršajni sudovi.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!