Dva tjedna 42 speleologa istraživalo je 56 speleoloških objekata na Velebitu. Pritom su otkrili 29 novih speleoloških objekata, ali i niz drugih, zabrinjavajućih promjena. O tome su u Klimatskoj budućnosti govorile speleologinje Maja Marinić i Gorana Perić, voditeljice istraživanja, te Dalibor Paar sa zagrebačkog PMF-a u Zagrebu.
Kad se govori o ledu otkrivenom u jamama, Dalibor Paar otkriva da je taj led star možda i više stotina godina.
“Najvjerojatnije je nastao tijekom malog ledenog doba prije tprilike 400 godina. Neka istraživanja pokazuju da jedna lokacija ima puno starijeg leda, možda i više tisuća godina. To nije led nedavno nastao. Pratimo ga jer se diskutira o promjenama u okolišu zbog klimatskih procesa”, rekao je Paar i dodao:
“Pretpostavlja se da je u prošlosti, kad su bile niže temperature, bilo dovoljno hladno da se snijeg tijekom zime akumulira pa se u jamamam stvorila mikroklimatska situacija. Na površini Velebita je još izuzetno hladno – najniže temperature prošle zime izmjerili smo oko minus 28, što je niže nego na Zavižanu. No, stvari se mijenjaju. Postoji dinamika promjena razine tog leda. Odabrali smo sedam lokacija gdje se kontinuirano prati. Vidimo na nekim lokacijama u odnosu na prije dvije godine razina leda se spustila za čak tri metra što je značajno.”
Otkriva da se temperature ljeti tijekom ekspedicija kreću oko nule te da u jamama nema nižih temperatura. Promjena klime itekako utječe na biljni i životinjski svijet, barem na duge staze, jer mijenja uvjete ekosustava.
Na pitanje što će se događati s razinom leda, Paar kaže da je teško predvidjeti, ali je bitno pratiti stanje:
“Bitno je praćenje stanja da bi se shvatili procesi. Gledajući zatopljenje, otapanje leda na Zemljinim polovima – onda se može pretpostaviti da će se taj led na Velebitu u potpunosti topiti kao što se akumulirao.”
Utjecaj na pitku vodu
Napominje da bi takva promjena mogla itekako utjecati na količinu pitke vode, ali i promjenu same planine:
“Hrvatska ima velike zalihe pitke vode, ali ima i drugih problema, ne samo klima. Imamo projekt gdje mapiramo speleološke objekte u kojima imamo velike količine otpada u podzemlju. U slučaju klimatskih ekstrema gdje se otapaju velike količine leda ili ako se pojavi velika količina oborine u kratkom razdoblju, taj otpad se može povući, a tu ima štetnih kemikalija. Kamo te vode odlaze? Pokazalo se da je komplicirana situacija u podzemlju krša, izlaze na izvorima pitke vode. To onda može biti loša situacija.”
“Projekt Čisto podzemlje koje se provodi kroz Zagrebački speleološki savez gdje se poziva ljude da prijavljuju onečišćene objekte, njih ima jako puno, to nema kraja. Bude puno plastike, guma od automobila, jednom su cijelog starog fićeka bacili”, otkrivaju Marinić i Perić.
Na pitanje hoće li zbog toga Velebit postati opasniji, Paar kaže:
“Svaka planina je opasna ako se ne pripremite. To nije problem vezan samo za Velebit. U Lici se počelo dešavati da su izvori pitke vode za neke ličke gradove počeli presušivati po ljeti što se u prošlosti nikad nije dogodilo.”
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!