Izvješće Svjetske meteorološke organizacije (WMO) o Stanju klime u Europi, 2022., izrađeno zajedno s Copernicus službom za klimatske promjene Europske unije, pruža informacije o rastućim temperaturama, niskim oborinama, rastućim požarima otvorenih prostora, neviđenom otapanju ledenjaka i potencijalu obnovljive energije.
Klimatske promjene uzimaju veliki ljudski, ekonomski i ekološki danak u Europi, kontinentu koji se zagrijava najbrže na svijetu. Godinu 2022. obilježile su ekstremne vrućine, suša i požari otvorenih prostora. Površinske temperature mora diljem Europe dosegle su nove vrhunce, praćene morskim toplinskim valovima. Topljenje ledenjaka bilo je bez presedana.
Izvješće o stanju klime u Europi 2022., drugo u godišnjoj seriji, zajednički su izradili Svjetska meteorološka organizacija i Copernicus služba za klimatske promjene Europske unije.
Ono pokazuje kako se Europa zagrijava dvostruko brže od globalnog prosjeka od 1980-ih, s dalekosežnim učincima na socio-ekonomsko tkivo i ekosustave regije. Europa je 2022. bila otprilike 2,3 °C iznad predindustrijskog prosjeka (1850.-1900.) koji je korišten kao osnova za Pariški sporazum o klimatskim promjenama.
No, kao znak nade za budućnost, obnovljiva energija je prvi put prošle godine proizvela više električne energije od zagađujućih fosilnih goriva. Energija vjetra i sunca proizvela je 22,3% električne energije Europske unije (EU) u 2022., pretekavši fosilna goriva (20 posto).
“U EU je po prvi put više električne energije proizvedeno iz vjetra i sunca nego iz fosilnih goriva. Povećanje korištenja obnovljivih izvora energije i izvora energije s niskim udjelom ugljika ključno je za smanjenje ovisnosti o fosilnim gorivima,” rekao je glavni tajnik WMO-a prof. Petteri Taalas. “Klimatske usluge igraju ključnu ulogu u osiguravanju otpornosti energetskih sustava na šokove povezane s klimom, u planiranju operacija i informiranju o mjerama za povećanje energetske učinkovitosti”, rekao je.
Izvješće ima poseban fokus na energiju i naglašava kako ekstremnije vremenske prilike, uključujući intenzivnu vrućinu, obilne oborine i suše, imaju sve veće implikacije na opskrbu, potražnju i infrastrukturu europskog energetskog sustava.
Izvješće je objavljeno kako bi se poklopilo sa 6. Europskom konferencijom o prilagodbi klimatskim promjenama u Dublinu, Irska, a popraćeno je interaktivnom kartom.
“Rekordni toplinski stres koji su Europljani doživjeli 2022. bio je jedan od glavnih pokretača prekomjernih smrtnih slučajeva povezanih s vremenom u Europi. Nažalost, to se ne može smatrati jednokratnom pojavom ili neobičnošću klime. Naše trenutno razumijevanje klimatskog sustava i njegove evolucije govori nam da su ovakvi događaji dio obrasca koji će ekstremne toplinske stresove učiniti češćim i intenzivnijim u cijeloj regiji,” rekao je dr. Carlo Buontempo, direktor Copernicuso službe za klimatske promjene.
Na temelju informacija u bazi podataka o izvanrednim događajima (EM-DAT), meteorološke, hidrološke i klimatske opasnosti u Europi 2022. dovele su do 16 365 prijavljenih smrtnih slučajeva i izravno utjecale na 156,000 ljudi.
Oko 67 posto događaja bilo je povezano s poplavama i olujama, što predstavlja većinu ukupne ekonomske štete od oko 2 milijarde USD. Mnogo teži, u smislu mortaliteta, bili su toplinski valovi, koji su navodno doveli do više od 16.000 smrtnih slučajeva.
“U 2022. mnoge su zemlje u zapadnoj i jugozapadnoj Europi imale najtopliju zabilježenu godinu. Ljeto je bilo najtoplije ikada zabilježeno: visoke temperature pogoršale su teške i raširene uvjete suše, potaknule nasilne požare otvorenih prostora koji su rezultirali drugim najvećim opožarenim područjem u povijesti i dovele do tisuća smrtnih slučajeva povezanih s vrućinom,” rekao je prof. Taalas.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
PROČITAJTE JOŠ
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!