U emisiji Klimatska budućnost gostovao je ministar regionalnog razvoja i EU fondova Šime Erlić. Naša urednica Tea Blažević ministra je najprije pitala je li iskorištenost europskih sredstava zadovoljavajuća.
“Ja bih rekao da je iskorištenost zadovoljavajuća budući da je ovo naša prva financijska perspektiva otkad smo ušli u EU 2013. godine, sada je jubilarna deseta godina od ulaska u Uniju, trebali smo uspostaviti sustav i 2019. smo bili na začelju po povlačenju, a evo danas smo na 13. mjestu u Europi po isplaćenim sredstvima”, istaknuo je Erlić.
Ministar je rekao da je cilj Hrvatske da do kraja godine iskoristi sva sredstva koja su joj na raspolaganju. “Sad smo na na 80% isplaćenosti sredstava, a cilj nam je biti na 100% do kraja godine.”
Erlić nije htio izdvajati niti jednu županiju posebno u Hrvatskoj kad je u pitanju isplaćenost jer, kako kaže, nema područja u Hrvatskoj gdje se nije realiziralo nešto iz europskih fondova. Istaknuo je fondove kao investicijsko gorivo u sljedećem razdoblju koje će nam pomoći da budemo održiviji i zeleniji, ali i da podignemo kvalitetu i standard života u Hrvatskoj na razinu najrazvijenijih članica u Europi.
Na pitanje koji su to projekti koji se neće stići realizirati i morat će ići na iduću alokaciju, ministar je rekao: “Puno je projekata u realizaciji, samo iz ovog najvećeg programa iz kojeg se financiraju veliki projekti poput Pelješkog mosta, aglomeracija, željeznica, kroz njega je realizirano 8.000 projekata, 7.000 je sada već završeno ili u fazi završavanja, 1.000 projekata treba završiti do kraja godine. Neki projekti neće se uspjeti završiti u ovoj financijskoj perspektivi, neki će ići na iduću alokaciju, to ne ide automatizmom, pregovara se s Europskom komisijom. Projekti koji se ne stignu završiti, morat će onaj ostatak da bi dovršili projekt, financirati o svom trošku.”
Model urbanog razvoja
Erlić je komentirao noviji model urbanog razvoja ili ITU mehanizam.
“To je specifični mehanizam usmjeren na gradove. 350 milijuna eura je bilo usmjereno na osam najvećih gradova u Hrvatskoj i sad smo pojačali mehanizam, imamo u njega veliko povjerenje. Smatramo da su gradovi motori rasta i razvoja u kojima živi preko 60% ljudi u Hrvatskoj. Ulaganja smo povećali s osam na 22 buduća ITU grada.”
Kad je u pitanju ITU razvoj, jedan od osnovnih preduvjeta bio je da gradovi donesu strategije razvoja urbanih područja, koji je vrlo važan dokument, kaže ministar Erlić. Ističe i da su gradovi ravnomjerno raspoređeni, kao i da je ovo prilika da se urbaniziraju svi dijelovi Hrvatske, da se osigura uravnoteženi regionalni razvoj. Ipak, na gradovima je najveće odgovornost da pripreme projekte i strategije, to je ono što oni sada rade.
Kad je riječ o očekivanja u pogledu razvoja ITU gradova do 2027.godine Erlić ističe:
“Možemo očekivati više revitaliziranih brownfield lokacija na području gradova, dakle, na mjestima bivših vojnih i industrijskih područja sada će se pretvoriti u prostore društvenih i javnih namjena, uređivat će se kulturna baština, ulagat će se u energetsku učinkovitost, obnovljive izvore energije, promet, inteligentne prometne sustave, javni prijevoz, biciklističe staze.”
Erlić je komentirao i izazove koji su pred njegovim ministarstvom nakon implementacije ITU mehanizma.
“To je jedan resor koji zahtijeva veće kapacitete, s osam smo povećali na 22 grada, to podrazumijeva veću administrativnu opterećenost. Međutim, radimo, već smo uhodani u financijsku perspektivu, stari ITU gradovi su se uhodali s tom praksom objave poziva, rade na administraciji, tako da ćemo se postupno uhodavati, jačati taj resor. Velik je izazov potrošiti ukupna sredstva stavljena na raspolaganje Hrvatskoj.”
Erlić je za kraj otkrio da od 25 milijardi eura najviše ide u zelenu tranziciju temeljem zelenog plana EU. “Preko 4,5 milijardi eura sredstava do kraja desetljeća bit će usmjereno na takve projekte, od energetske učinkovitost višestambenih zgrada, obnovljive izvore energije, alternativne načine prijevoza, ozelenjivanje”, istaknuo je ministar.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!