Hrvati okreću leđa dizelašima: Sve ih manje kupuju, a ovo je glavni razlog tome

Hrvoje Jelavic/PIXSELL

Prošle je godine u Hrvatskoj prodano 28,6 posto više novih automobila nego 2022, odnosno 56.697 njih.

Najprodavanije marke bile su redom – Škoda, Volkswagen, Renault, Kia i Dacia, dok je najprodavaniji model bio Renault Clio.

Ono što nam je zapelo za oko jest činjenica da su Hrvati prošle godine kupovali većinom benzince. Automobil na benzinski pogon izabralo je 28.619 kupaca, odnosno 50,5 posto njih.

Iako bi mnogi pomisli da je sljedeći izbor dizel, to nije tako. Nakon benzinaca slijede hibridi kojih je prodano 13.990 ili 24,7 posto od ukupne prodaje. Tek na trećem mjestu su reći su dizelaši, kojih je odabralo 10.753 kupaca, točnije njih 19 posto.

Četvrto mjesto drži plin koji je odabralo tri posto kupaca, njih 1.717, dok je električni automobil izabralo njih 2,9 posto (1.618).

Hibridi zamijenili dizelaše

Postavlja se pitanje odakle toliki uspjeh hibrida. Mnogi hibridi kombiniraju konvencionalni pogon i električni pogon. Drugim riječima, hibrid često ima benzinski, a u rijetkim slučajevima dizelski, motor koji je uparen s elektro-motorom.

Postoje tri vrste hibrida. Prvi su blagi hibridi (mild hybrid) koji koriste malu bateriju koja služi tek da daje dodatnu snagu prilikom kretanja i ubrzanja automobila. Upravo su brojni novi benzinski motori upravo blagi hibridi koji rade kao i klasični benzinci.

Drugi su tzv. samopunjivi, odnosno obično hibridi koji imaju bateriju koja se puni benzinskim motorom. Pojednostavljeno, benzinski motor služi za pokretanje automobila, ali i kao generator koji puni bateriju koja zatim također pokreće motor i pritom štedi gorivo. Zadnji su plug-in hibridi koji imaju veće baterije i koje se pune kao i kod električnih automobila, ali imaju i benzinski motor koji radi u suradnji s elektro-motorom.

Stoga je kupcima na izbor velik broj hibridnih automobila, što je rezultiralo i njihovom zauzimanju drugog mjesta, odmah iza benzinaca.

Odustaju li Hrvati od dizela?

Znači li to da Hrvati više ne vole dizel? Ne, ako gledamo podatke Centra za vozila Hrvatske (CVH) koji govore da je krajem 2022. u zemlji bilo registrirano 1.836.016 osobnih automobila od tog broja njih 1.027.379, ili 55,96 posto, pokretano dizelom, dok na benzin ide njih 716.031 (39 posto), na benzin i plin njih 60.349 (3,29 posto), na hibridni pogon njih 27.057, na struju 4.929 (0,27 posto), dok je manje od 1.000 automobila pokretano samo na plin ili prirodni plin.

Znači li to da Hrvati prilikom kupovina automobila okreće leđa dizelu? I da i ne. Da, ako gledamo gore podatke o prodanim novim automobilima, i ne ako gledamo podatke o prodanim rabljenim automobilima. A podaci Carine iz 2021. govore da je čak 78,2 posto uvezenih rabljenih automobila bilo na dizelski pogon.

Odakle tolika razlika između novih i rabljenih automobila? Ako izuzmemo potrebe i želje pojedinih kupaca jedan od glavnih razloga jest – izbor. Vrlo jednostavno, sve manji broj proizvođača nudi modele s dizel motorima. Primjerice, marke poput Suzukija, MG-a, Porschea, Honde, Subarua, Lexusa, Mitsubihsija, Smarta i, logično, Tesle uopće ne nude dizelski motor niti u jednom od svojih modela.

Dizel polako nestaje

Krenimo redom, od najprodavanijih marki. Škoda je 6.587 automobila, od čega je njih 3.049, ili 46,3 posto bilo na dizelski pogon. Škoda dizelski pogon nudi tek u većim modelima kao što su Octavija, Superb, Karoq i Kodiaq. Upravo je Octavija bila drugi najprodavaniji model u Hrvatskoj prošle godine.

Dodajmo da je upravo Octavija s 40.691 registriranim primjerkom, treći najčešći dizelaš na našim cestama, nakon Volkswagen Golfa i Passata. Što je onda s novim Volkswagenima? Od 6.757 prodanih novih automobila, njih 1.838, odnosno 28 posto, bilo je s dizel motorom. Znači jedva svaki treći prodani VW bio je dizelaš, a spomenimo samo podatak da je od svih Passata registriranih u Hrvatskoj u 2022., čak 95 posto njih bilo s dizelskim motorom.

Renault je prodao 19,3 posto (1.133 primjeraka) dizelaša, ponajviše zahvaljujući tomu što se hit model Clio i dalje nudi s takvim motorom. No Kia, kao četvrta najprodavanija marka u Hrvatskoj je prodala tek 1 posto dizelaša, točnije tek 40 automobila.

Dacia je prodala 1.213 dizelaša (31,2 posto), isključivo zahvaljujući modelu Duster koji se jedini nudio s takvim motorom. No i to će se ove godine promijeniti jer novi Duster koji nam stiže u 2024. nudit će se samo s benzinskim i hibridnim pogonom.

Marke s najvećim udjelom dizelaša

Iako je dizel sve manje u ponudi neki se proizvođači teže rastaju s njim te i dalje nude velik broj takvih automobila na tržištu. Da stvar bude zanimljiva, izuzev gore nabrojane uspješne petorke, najviše dizela prodale su premium marke – Audi sa 622 komada (26 posto) i Mercedes sa 600 primjeraka. Kod Mercedesa ta brojka čini 44,6 posto svih prodanih vozila, što znači da je gotovo svaki drugi prodani Mercedes bio – dizel.

Između Audija i Mercedesa smjestio se Seat sa 604 prodanih modela (43,9 posto), a na visokom mjestu je i Peugeot s 564 prodanih komada (30,2 posto). Sve druge marke su ispod 300 prodanih dizelaša u 2023.

Zanimljivo je i da je BMW, čiji vozači često izabiru upravo dizel, prodao tek 290 takvih automobila, odnosno 21 posto. Dodajmo i da je Toyota prodala 27 dizelaša (0,8 posto), Opel 208 (7,3 posto), Hyundai 45 (1,9 posto), Ford 97 (5,7 posto), Mazda 43 (2,9 posto), Citroen 60 (6 posto), Cupra 152 (21,3 posto), Fiat 14 (2 posto), Volvo 15 (2,7 posto), Mini 21 (10,7 posto), Jeep 48 (41,4 posto), DS 27 (36,5 posto) itd.

Što se tiče udjela dizelaša u ukupnom broju prodanih automobila pri vrhu je i Alfa Romeo s 30 prodanih dizela modela što čini 45,5 posto njihovog udjela.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.