Slobodan Šnajder osvojio Krležinu nagradu za epski roman o Zagrebu i ratu

Krležina nagrada, koja se na rođendan toga velikog hrvatskog pisca dodjeljuje romanu od iznimne važnosti za hrvatsku književnost i kulturu, Šnajderu je pripala prema jednoglasnom odabiru povjerenstva u sastavu Vinko Brešić, Stjepan Čuić, Dubravko Jelačić Bužimski, Ivica Matičević i Boris Senker, koje je njegovo djelo nazvalo  "enciklopedijom povijesnog užasa, jeze i ništavila".

Epskost romana "Anđeo nestajanja", u kojemu autor iznosi vlastito viđenje povijesnih kretanja od perioda uoči Drugoga svjetskoga rata, "dobiva kod Šnajdera osobenu polemičku utemeljenost i okvir za osobni obračun s poviješću", kaže se u obrazloženju žirija.

Borbe glavne junakinje

"Upravo u tome leži snaga vrhunske književnosti – u nemiru koji ostavlja, u nemogućnosti da nađemo konačne odgovore, u potrebi da ga iznova promišljamo i usvajamo. Šnajderov roman nam ne da mira", obrazložio je žiri.

Radnja romana započinje u kući u zagrebačkoj Ilici koju je za najam izgradio imućni židovski veletrgovac. U kuću se doseli mlada, lijepa i bistra djevojka sa Žumberka Anđa Berilo, koja dolazi raditi kao služavka.

Ona s vremenom doznaje više o svojim susjedima, od kojih neki završe u logoru, drugi se pridruže ustašama, treći odlaze na liječenje u sanatorij.

Anđa se zaljubi u mladoga komunista koji strada, nakon čega ona pobjegne u partizane, a kada se vrati u oslobođeni Zagreb, ona ne želi privilegije, prema opisu knjige na mrežnim stranicama jednoga od izdavača, Frakture.

"Pravedna i nepotkupljiva postaje sumnjivom svojim drugovima koji je odvode na Goli otok. Nanesenu nepravdu Anđa Berilo htjeti će ispraviti, no novo će vrijeme dotući i nju i kuću u kojoj je živjela", dodaje se.

Sudbina jednog naroda i grada

Žiri ističe kako je riječ o priči o sudbini jednoga naroda i grada, te "o onima koji vjeruju u ideale čak kad se u njih nepovratno razočaraju".

Slobodan Šnajder (Zagreb, 1948.) objavio je knjige proze "Knjiga o sitnom" (1996.), "505 sa crtom" (pripovijetke, 2007.) te romane "Morendo"(2011.) i "Doba mjedi" (2016.), te knjige eseja "Umrijeti u Hrvatskoj" (2019.). Pisao je za kazalište, a izvođen je i u inozemstvu. Suosnovao je i uređivao kazališno-filmski časopis "Prolog". 

Među finalistima za nagradu bili su Ivan Lovrenović s romanom "U sjeni fantoma", Zagreb 2023., autor "Izgaranja" Josip Mlakić, Ludwig Bauer i "Kuća ili čovjek koji je kupovao čavle" te "Stoji ti put" Julijane Matanović. 

Krležina povelja pripala Ozrenu Grabariću

Istoga je dana dodijeljena i Krležina povelja, koju je osvojio glumac Ozren Grabarić za "izvrsne interpretacije naslovnih likova u predstavama 'Kralj Gordogan' Radovana Ivšića u režiji Renea Medvešeka u Hrvatskom narodnom kazalištu u Zagrebu te 'Cyrano de Bergerac' Edmonda Rostanda u režiji Aleksandra Popovskog u Gradskom dramskom kazalištu Gavella u Zagrebu".

"Kritika je i u njegovu Gordoganu i u njegovu Cyranou prepoznala glumačku čaroliju, a publika ih na svakoj izvedbi nagrađuje dugotrajnim aplauzom pa i onim što je u nas rijetkost – stajaćim ovacijama", ističe žiri.

Svečanoj dodjeli prisustvovali su i tajnik DHK-a Matija Štahan i predsjednik Odbora Fonda Miroslav Krleža Ivica Matičević.