U koji god grad da odete vrlo vjerojatno ćete naići na golubove. Te sive, crne, bijele i smeđe ptice vidimo po pločnicima, zgradama, parkovima...
No, jeste li primijetili da među njima ne vidimo ‘male golubove’, njihovu mladunčad? Zašto je to tako? Odgovor leži u njihovom porijeklu.
Golubovi koje viđamo na ulicama gradova potječu od golubova pećinara. Iako su danas ‘urbaniji’, kada je u pitanju razmnožavanje današnji golubovi se i dalje ponašaju kao njihovi preci koji za svoja gnijezda biraju skrivena mjesta.
Kako su objasnili stručnjaci golubovi pećinari svoja gnijezda vole graditi u udubljenjima ili pukotinama visokih stijena u blizini mora, gdje živi većinu godine, piše BBC.
VEZANE VIJESTI
Ornitolozi su u 16. stoljeću promatrali golubove pećinare na škotskom otoku Orkney te su zaključili kako su te ptice brojne, ali da su im gnijezda smještena na takvoj dubini da je nemoguće doći do njih. Na susjednom škotskom otoku Shetlandu zabilježeno je da su golubovi pećinari zauzimali duboke špilje ispod zemlje.
U vremenima kada su ljudi boravili u špiljama često se moglo vidjeti gnijezdo golubova čije se meso često znalo naći i na meniju.
Današnji gradski golubovi svoja gnijezda grade na crkvenim tornjevima, u napuštenim zgradama ili pak ispod mostova. K tome, mladunčad golubova ostaje u gnijezdu vrlo dugo – period od izlijeganja do napuštanja gnijezda traje više od 40 dana. Za to vrijeme roditelji ih hrane takozvanim ptičjim mlijekom punim proteina i masnoća. Zbog toga je golub kada prvi puta napusti gnijezdo već potpuno izrasla ptica koju teško možemo razlikovati od drugih golubova.
Ipak, stručno oko može vidjeti razliku.
– Mladi golubovi neće imati onu sjajnu zelenu i ljubičastu boju oko vrata, a boja na početku kljuna im neće biti bjelkasta kao kod odraslih, već sivo-roza.
– Nikad ne znate, kada gledate goluba koji sjedi na prozoru ili na klupi u parku, možda se radi o mladunčetu – rekao je stručnjak Brian Waas, prenosi Večernji list.
