82-godišnjakinja iz njujorškog doma za starije koja je proglašena mrtvom zapravo je bila živa, otkrili su zaposlenici doma. Sličan takav incident dogodio se nedavno i u američkoj saveznoj državi Iowi gdje je medicinska sestra proglasila mrtvom 66-godišnjakinju oboljelu od demencije: kada su zaposlenici otvorili mrtvačku vreću, žena je počela hvatati zrak.
Srećom, ovakvi slučajevi iznimno su rijetki. No, strah seže duboko u ljudsku psihu, što objašnjava stari pomorski običaj. Kada bi umrle mornare zamatali u platno, krojači bi posljednji šav provukli kroz nos pokojnika. Vjerovalo se da bi taj podražaj trebao biti dovoljno jak da probudi bilo koga tko je još uvijek živ, prenosi Science Alert.
Srećom, danas su načini za utvrđivanje smrti mnogo manje brutalni.
Nedostatak pulsa i disanja u određenom periodu vremena, fiksirane i proširene zjenice, nedostatak reakcije na ikakve podražaje trebali bi značiti da je osoba umrla. Liječnici su obučeni za utvrđivanje smrti i svjesni su svojih dužnosti.
Nažalost, postoje slučajevi kada je temeljem ovih procesa potvrđena smrt, a pacijent je kasnije pokazao znakove života.
Ako se ova procedura ne obavi kako treba, može doći do slučaja kada netko pogrešno bude proglašen mrtvim. Ako je liječnik rastresen i površno obavi pregled, možda neće čuti slabe otkucaje srca, neće primijetiti plitko, nepravilno disanje. Isplati se biti temeljit. Ipak, postoje i lijekovi koje liječnici daju pacijentima, a koji dodatno otežavaju taj zadatak.
Lijekovi, toksini i hladna voda
Sedativi, vjeruje se, štite mozak od oštećenja i koriste se u anesteziji za velike operativne zahvate, pogotovo ako je potrebno zaustaviti cirkulaciju pacijenta.
Predoziranje sedativima smanjuje reakcije i utječe na disanje i cirkulaciju zbog čeka pacijent izgleda mrtav, a sedativi mozak štite od hipoksije (nedostatka kisika). Kako lijek nestaje iz tijela, osoba se može probuditi.
Ljudi su pogrešno proglašavani mrtvima kada bi se predozirali diazepamom ili alprazolamom – poznatijima pod imenima Valium i Xanax.
Određeni toksini imaju sličan učinak. Bokori, koji prakticiraju voodoo, žrtvama su davali praške kako bi stvorili dojam smrti. Ti prašci navodno su sadržavali male količine tetrodotoksina iz riba koji bi paralizirali žrtve, a one bi prije pokapanja bile otete i pretvorene u roblje. Možda upravo oštećenja na mozgu nastala ovim procesom mogu objasniti popularna čudovišta, zombije?
Uranjanje u vrlo hladnu vodu također može izazvati iluziju smrti jer hladna voda usporava puls. U hitnoj medicini praksa je da se utopljenici ne proglašavaju mrtvima dok se njihovo tijelo prethodno ne zagrije.
Čak i nesvjestica može zavarati liječnike. Kada osoba pada u nesvijest, aktivira se živac vagus, koji usporava puls i smanjuje krvni tlak.
To može objasniti jezivi slučaj u Hondurasu. Vjerovalo se da je trudna tinejdžerica umrla od šoka kada je čula pucnjavu u svom susjedstvu. Dan nakon što je pokopana, mještani su ju čuli kako vrišti iz grobnice. Vrlo je vjerojatno da se probudila nakon duljeg perioda u nesvijesti.
Mnogi slučajevi prijavljeni su u državama izvan Europe, što se može potvrditi geografskim varijacijama u praksama potvrđivanja smrti. Moguće je da se greške događaju kada ljudi nemaju dovoljno novca da si priušte liječničku skrb.
Koji god bio uzrok, ovi slučajevi pojavljuju se u medijima jer su senzacionalni i izazivaju morbidnu znatiželju, no valja imati na umu da su oni ipak zaista iznimno rijetki.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!