Kako prestati biti lijen? Ovih 7 koraka je ključno, u trenu ćete si olakšati život

Pixabay / Ilustracija

Osjećaj lijenosti može biti subjektivan, no obično nam je vrlo jasno o čemu se radi. Manjak želje za svakodnevnim aktivnostima, a posebice nekim dodatnim hobijima, bi svakako opisali lijenost. Nije neobično da ste u svom životu barem jednom tražili savjete kako prestati biti lijen, jer lijenost može biti zamarajuća i smanjivati kvalitetu života.

U nekim slučajevima lijenost može biti naučena prilikom odgoja, ali i simptom nekih mentalnih poteškoća poput anksioznosti i depresije. Vrlo je važno lijenost, pogotovo onu pojačanu, shvatiti ozbiljno i potruditi se boriti protiv lijenosti.

Lijenost kao znak bolesti

Lijenost ili gubitak volje svakako mogu biti znak ili simptom bolesti. Uz lijenost se nerijetko vežu umor, poteškoće sa spavanjem, želja za stalnim mirovanjem ili snom, manjak apetita ili povećan apetit. Stoga, nije neobično da tražite načine i korake kako prestati biti lijen.

Međutim, treba razjasniti da u ovom slučaju ne govorimo o lijenosti koja se događa rijetko, primjerice kod djece kada trebaju pisati domaću zadaću. Lijenost u ovom smislu opisuje potpuni manjak volje za aktivnosti koji traje duže vrijeme. Ova pojava je obično kontinuirana i s vremenom počne stvarati pojačan osjećaj nezadovoljstva, anksioznosti i tuge. Može utjecati i na društveni život, posao i obrazovanje.

Iz tog razloga se u obzir treba uzeti i mogućnost da je lijenost znak bolesti. U nastavku donosimo poteškoće koje mogu zadesiti osobu, a koje izazivaju lijenost kao reakciju.

1. Depresija

Depresija može izazvati osjećaj gubitka volje, energije i interesa za aktivnosti koje bi prije izazivale uživanje. Riječ je o kompleksnom psihijatrijskom stanju koje obuhvaća niz emocionalnih, kognitivnih i tjelesnih simptoma.

Iako se lijenost ne smatra klasičnim simptomom depresije prilikom dijagnoze, postoje jasne veze između depresije i gubitka motivacije za aktivnostima. To se može manifestirati kao osjećaj umora, apatije, nedostatka interesa za stvari koje su nekada bile uživanje, gubitka energije i osjećaja bezvrijednosti.

Neka istraživanja su pokazala da uz depresiju često dolazi do fizičke neaktivnosti.

Depresivni simptomi, kao što su tuga, beznađe i gubitak interesa za stvari koje su nekada donosile zadovoljstvo, mogu smanjiti motivaciju za tjelesnom aktivnošću. Ovo može dovesti do povećanog rizika za pretilost i fizičke zdravstvene probleme.

Depresija također može utjecati na kvalitetu sna, što dovodi do osjećaja umora i iscrpljenosti tijekom dana, što može dodatno poticati lijenost.

2. Anksioznost ili tjeskoba

Iako su anksioznost i lijenost dvije različite karakteristike, mogu biti povezane te se vrlo često međusobno preplavljuju. Anksioznost za početak može iscrpiti osobu što rezultira osjećajem umora i bezvoljnosti koji utječe na stvaranje osjećaja lijenosti.

Gubitak motivacije može doći i zbog anksiozne preokupacije brigama i opsesivnim razmišljanjem. Zbog ovih simptoma dolazi do manjka koncentracije i povećava se sklonost odugovlačenju.

Anksioznost potiče prokrastinaciju, odnosno, odgađanje obaveza i izbjegavanje odgovornosti što ide ruku pod ruku s lijenošću. Najgore je to što se anksioznost i lijenost mogu međusobno ojačavati.

Odnosno, osoba koja pati od anksioznosti će postati lijena, a onda će zbog lijenosti, odgađanja obaveza ili smanjenja društvene interakcije postati anksiozna.

3. Sindrom kroničnog umora

Ovaj sindrom karakterizira izražen umor i iscrpljenost, što može rezultirati lijenim ili pasivnim ponašanjem. Riječ je o sindromu koji se najčešće pojavljuje kod mlađih odraslih ljudi, kao i kod žena srednje životne dobi, odnosno onima u 40-tima i 50-tim godinama.

Kronični umor uzrokuje probleme sa spavanjem, poteškoće u obavljanju svakodnevnih aktivnosti, česte glavobolje, umor nakon aktivnosti te sve jaču lijenost.

4. Hipotireoza

Kod ove bolesti dolazi do smanjene aktivnosti štitnjače te smanjene proizvodnje hormona štitnjače koji su važni za gotovo sve funkcije u organizmu. Simptomi hipotireoze mogu uključivati stalni ili česti umor, osjetljivost na hladnoću, zatvor, ubrzano debljanje, suhu kožu, depresiju, bol ili oticanje zglobova, slabost, usporene otkucaje srca i slično.

Većina navedenih simptoma, posebice slabost i česti umor, mogu izazvati lijenost. Pojavljuje se kod svih generacija i spolova, no češće je kod starijih žena.

5. Manjak vitamina i minerala

Osjećaj gubitka volje, osjećaj lijenosti i manjka motivacije može biti uzrokovati nutritivnim deficitom. Odnosno, ako tijelo nije zaprimilo dovoljno hranjivih tvari u vidu minerala i vitamina, može doći do osjećaja umora, slabosti pa i lijenosti. Ovo se posebno odnosi na vitamin D i željezo, no manjak bilo kojeg važnog vitamina može uzrokovati bezvoljnost, posebice ako se manjak očituje kroz dulje razdoblje.

Ako se radi o nekoj od poteškoća liječenje ili tretiranje istih bi trebalo dovesti do smanjivanja lijenosti. Unatoč tomu, sigurno će vam dobro doći znati korake kako prestati biti lijen.

Kako prestati biti lijen? Ključni koraci

S obzirom na to da je lijenost subjektivna pa nekome tko je sportski tip ona može označavati tjedan dana bez tjelovježbe, dok netko drugi vježba jednom godišnje pa za sebe ne smatra da je lijen. Međutim, kada lijenost postane problem i osjećate da negativno utječe na vaš život, vrijeme je za promjene.

Nije jednostavno odjednom prestati biti lijen, stoga je bitno da prihvatite da će vam biti potrebno dosta koraka, strpljenja, ali i truda.

U nastavku donosimo korake kako prestati biti lijen.

1. Postavite realna očekivanja

Budite realni prema sebi, prema svojim sposobnostima i nemojte si postavljati nerealne ciljeve. Počnite s malim koracima i pratite svoj napredak.

2. Planirajte i organizirajte

Koristite planer ili aplikacije koje će vam pomoći u organizaciji vremena i svaki ispunjeni zadatak prekrižite, to će vam donijeti osjećaj zadovoljstva i ispunjenja i navesti vas da ispunjavate i druge zadatke s liste.

Ponovno budite realni i nemojte u jednom danu zadati nerealno puno zadataka već razmislite koliko zapravo možete ispuniti. Planiranje će pomoći u smanjivanju anksioznosti.

Ako vam na kraju dana ostanu zadaci i to vam stvara anksioznost, ipak pokušajte biti ponosni na sebe jer ste ispunili ove koje jeste, a prije ne biste ispunili niti toliko. U tome će pomoći ako postavite prioritete i na taj način podijelite zadatke.

3. Koristite tehniku “pomodoro”

Ova tehnika kaže da je najbolje za održavanje koncentracije raditi 25 minuta, a nakon toga odmarati 5 minuta – namjestite si štopericu. Osmislio ju je Francesco Cirilo krajem 80-ih, a nazvana je po štoperici u obliku rajčice koju je koristio. Ova tehnika protiv lijenosti može pomoći da ostanete fokusirani, a da ne doživite burnout.

U pet minuta pauze nemojte odmah uzimati mobitel u ruke i biti na društvenim mrežama, već pokušajte udahnuti malo zraka, rastegnuti se, gledati u daljinu (posebice ako radite na računalu).

4. Eliminirajte ono što vas ometa

Iako možda zvuči jednostavnije nego što to zaista jest, pokušajte se riješiti onih stvari koje vas ometaju. Maknite od sebe mobitele ili s mobitela (barem s naslovne strane) maknite društvene mreže kako biste prestali s navikom čestog skrolanja.

Istraživanja pokazuju kako tipični korisnik provodi više od 2.5 sata na društvenim mrežama, a lako je zaključiti kako taj broj još raste kod lijene osobe. Osim mobitela, ako trebate raditi, ugasite radio, televiziju ili druge distrakcije.

5. Stvarajte rutinu malim stvarima

U onom ranije napravljenom popisu zadataka za svaki dan pokušajte staviti nešto što ćete zaista činiti svakog dana poput pospremanja kreveta nakon što se probudite. Razvijanje rutine pomaže u smanjivanju razine stresa, stvara bolju koncentraciju, povećava osjećaj korisnosti.

Kod stvaranja rutina pronađite vlastiti ritam i ako vam nešto ipak ne odgovara, naprosto to zamijenite nečim drugim, nemojte biti strogi prema sebi i svojim sposobnostima.

Nemojte žudjeti niti očekivati savršenstvo ili da ćete za samo tjedan dana već uvesti rutinu, dajte si vremena, dopustite si pogreške, ali iz njih učite.

6. Nagradite se

Premda bi bilo dobro činiti dobre stvari bez očekivanja neke nagrade u procesu one mogu dobro doći. Nakon ispunjenih zadataka si dajte malu nagradu koja je dobra i zdrava.

Nemojte čekati ispunjavanje samo velikih ciljeva da biste se nagradili. Nagrada može biti i samo dobra riječ samom sebi, ili neka pohvala.

7. Pokušajte razumjeti uzrok vlastite lijenosti

Sve ranije navedene korake možete činiti i biti uspješni u njima, ali da biste zaista postigli rezultate i saznali kako prestati biti lijen, morate pronaći uzrok problemu.

Razmislite o tome kada se dogodilo da ste postali toliko lijeni, je li u pitanju neki događaj, neka trauma ili promjena. Ako niste u mogućnosti sami doći do odgovora ili vas traženje istog uznemiruje, pokušajte razgovarati sa stručnom osobom.

Pronalazak uzroka nije lak zadatak, ali bi uvelike mogao pomoći pri rješavanju lijenosti i poboljšavanju cjelokupne kvalitete života.

Svi ovi koraci mogli bi vam pomoći saznati kako riješiti vaš problem, ali najvažnije je da sami donesete odluku i zaista je se držite. Možda neće biti lako, ali nemojte posustati jer svaki korak prema naprijed smanjuje vašu lijenost i povećava šanse za kvalitetniji i ispunjeniji život.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok