Omega-3 masne kiseline imaju važnu ulogu u prehrani - od rada srca i mozga do zdravlja zglobova i očiju. Postoje neke hranjive tvari, poput vitamina D, koje zdravo tijelo može sintetizirati samo od sebe, ali omega-3 je nešto što moramo unositi prehranom. Hrana bogata omega-3 masnim kiselinama uključuje ribu poput lososa, skuše i sardine, kao i izvore biljnog podrijetla poput lanenih sjemenki, oraha i chia sjemenki.
Mnogi su se okrenuli dodacima prehrani u kapsulama ili drugom obliku kako bi povećali unos omega-3 masnih kiselina. Istraživanja pokazuju da dodaci omega-3 masti sami po sebi ne smanjuju rizik od srčanih bolesti. Umjesto toga, studije pokazuju da konzumacija plodova mora jedan do četiri puta tjedno može smanjiti rizik od smrti od bolesti povezanih sa srcem.
Općenito je bolje uzimati omega-3 masne kiseline iz cjelovitih izvora hrane nego iz dodataka prehrani. Za osobe s visokim trigliceridima ili one kojima je dijagnosticiran reumatoidni artritis, dodaci omega-3 masnih kiselina poput pilula ribljeg ulja mogu ponuditi određene prednosti, piše The Healthy.
Kao i kod svakog dodatka prehrani, najbolje je posavjetovati se s liječnikom prije nego počnete uzimati omega-3. Iako su nuspojave obično blage i rijetke, veće doze mogu dovesti do ozbiljnijih rizika.
1) Rizik od krvarenja
Jedan potencijalni rizik je povećana vjerojatnost krvarenja, osobito kod većih doza ribljeg ulja. To je zato što omega-3 masne kiseline djeluju kao prirodni antikoagulansi, što znači da mogu malo smanjiti zgrušavanje krvi utječući na funkciju trombocita.
Studija objavljena u svibnju 2024. pokazala je da omega-3 polinezasićene masne kiseline (PUFA) općenito ne povećavaju rizik od krvarenja. Međutim, oni koji uzimaju visoke doze pročišćene eikozapentaenske kiseline (EPA), specifične vrste omega-3, mogu se suočiti s blagim povećanjem rizika od krvarenja—iako je taj učinak minoran i vjerojatno nije klinički značajan.
2) Fibrilacija atrija
Fibrilacija atrija (AFib) još je jedna potencijalno ozbiljna nuspojava povezana s dodacima omega-3 masnih kiselina na bazi ribljeg ulja na recept. AFib je vrsta nepravilnog rada srca koja povećava rizik od krvnih ugrušaka, moždanog udara i zatajenja srca. Nedavna studija objavljena u svibnju 2024. u British Medical Journalu ispitala je utječe li redovito uzimanje dodataka ribljem ulju na rizik i progresiju kardiovaskularnih bolesti.
Za općenito zdrave osobe, nalazi sugeriraju da redoviti dodatak ribljem ulju može malo povećati rizik od razvoja AFib-a ili moždanog udara. Međutim, kod sudionika s postojećim srčanim oboljenjima, čini se da riblje ulje nudi zaštitne prednosti, potencijalno usporavajući napredovanje od AFib do težih komplikacija i smanjujući rizik od smrti povezane sa zatajenjem srca. Ovi rezultati upućuju na to da učinci ribljeg ulja na zdravlje srca mogu varirati ovisno o kardiovaskularnom statusu osobe, naglašavajući potrebu za daljnjim istraživanjem.
3) Gastrointestinalni problemi
Dodaci omega-3 ponekad mogu uzrokovati probavne smetnje, uključujući simptome poput žgaravice, mučnine i proljev. To je djelomično zato što omega-3 masne kiseline mogu imati blagi laksativni učinak i bogate su masnoćama koje neki ljudi teže probavljaju.
Kako biste ublažili ove simptome, razmislite o početku s nižom dozom i postupnom povećanju tijekom vremena. Uzimanje dodataka omega-3 uz obroke također može poboljšati probavu i smanjiti mogućnost neugode.
4) Riblji okus u ustima
Okus ribe – a ponekad čak i “riblje podrigivanje” – može biti nepoželjna nuspojava dodataka omega-3 masnih kiselina na bazi ribljeg ulja. Kako biste ove učinke sveli na najmanju moguću mjeru, odaberite visokokvalitetne, pročišćene dodatke prehrani, idealno s enteričkim premazom, koji im pomaže da zaobiđu želudac i umjesto toga se otope u crijevima. Uzimanje dodataka omega-3 uz obroke također može smanjiti taj riblji okus.
5) Učinci na imunološki sustav
Poznato je da omega-3 masne kiseline podržavaju imunološko zdravlje smanjujući upale, jačajući stanične membrane i potičući zdravu aktivnost imunoloških stanica. Međutim, istraživanja pokazuju da bi konzumiranje vrlo visokih doza omega-3 zapravo moglo oslabiti određene imunološke reakcije. Ovaj učinak ovisi o dozi, što znači da je vjerojatnije da će se pojaviti kada unos omega-3 masnih kiselina premaši preporučenu dnevnu količinu.
Nacionalni instituti za zdravlje preporučuju dnevni unos od 1,1 do 1,6 grama omega-3.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!