Priroda čuva tajne: Koliko brodskih olupina leži na dnu svjetskih mora?

Lifestyle 09. srp 202308:46 0 komentara
IBRAHIM CHALHOUB / AFP

Kad je Elias Stadiatis krenuo prema moru, pred njim je bio tipičan dan traženja spužvi. Utegnut u bakrenom ronilačkom odijelu, okružen zamršenom masom cijevi za disanje, stigao je do morskog dna, kao toliko puta do tada.

Dok je probirao pogledom kroz mutni podvodni krajolik, primijetio je sablasni prizor – posvuda oko njega bili su nejasni obrisi dijelova ljudskog tijela. Kad je izronio u masi mjehurića, izbezumljeno je obavijestio kapetana da je pronašao hrpu trulih leševa.

Bilo je proljeće 1900. i Stadiatis je slučajno naišao na brodolom Antikythere, odnosno, ostatke rimskog teretnog broda koji je potonuo dva tisućljeća ranije.

Ubrzo se pokazalo da nije puna leševa, kako se isprva mislilo, već umjetničkih djela – mramornih skulptura i brončanih kipova, koji su bili prekriveni naslagama jer su tisućama godina boravili među algama, spužvama i ribama.

Najstariji brod slučajno pronađen

Više od 100 godina kasnije, relikvije s Antikythere, pronađene uz obalu grčkog otoka na rubu Egejskog mora, nastavljaju uzbuđivati ​​maštu javnosti. Ali postoji mnogo potopljenih čuda koja još čekaju da budu otkrivena.

Uzmimo, na primjer, nedavnu ekspediciju UNESCO-a na Skerki Banks, posebno varljiv plitki greben koji povezuje istočni i zapadni Mediteran. Uvelike se koristio tisućama godina – i tijekom tog vremena potopio je stotine brodova, piše BBC.

Koristeći posebnesonare i podvodne robote, tim znanstvenika iz osam zemalja mapirao je morsko dno u tom području. Početkom lipnja objavljeno je tim povodom otkriće triju novih olupina – sablasnih ostataka brodova koji datiraju iz prvog stoljeća prije Krista, drugog stoljeća nove ere te iz 19. ili 20. stoljeća.

A prema procjenama UNESCO-a, ispod valova svjetskih oceana moglo bi biti još mnogo neotkrivenih olupina koje tek treba pronaći.

S druge strane, najstariji poznati brod pronađen je slučajno dok se gradila autocesta u Nizozemskoj – drveni kanu napravljen prije više od 10.000 godina.

Ali postoje posredni dokazi da je sve počelo mnogo ranije, kada su se ljudi iznenada počeli nalaziti s druge strane golemih vodenih površina.

Vjeruje se da je prije otprilike 50.000 godina skupina lovaca-sakupljača iz jugoistočne Azije morala proći kroz skupinu otoka dugu stotine kilometara, jer su se ubrzo nakon toga prvi australski Aboridžini pojavili na jezeru Mungo u Novom Južnom Walesu.

A pri prelasku mora ima i brodoloma.

Više od tri milijuna olupina?

Današnji svjetski oceani prepuni su ostataka preostalih od tisućljeća trgovine, ratova i istraživanja – gusarski brodovi natovareni srebrom, teretni brodovi duž morskih Puteva svile, luksuzna kraljevska plovila koja su nestala zajedno s budućim kraljevima, drevna ribarska plovila, moderni razarači i podmornice, lovci na kitove iz 19. stoljeća i ogromni putnički kruzeri poput Titanica.

Poput davno zaboravljenih vremenskih kapsula, ovi su brodovi proganjali arheologe i punili muzeje diljem planeta drevnim čudima, uključujući misteriozni astronomski sat s Antikythere, za koji neki stručnjaci tvrde da predstavlja rano računalo.

Dakle, koliko ih je ukupno bilo, a koliko ih je još ostalo skriveno u dubinama oceana?

Postoji nekoliko baza podataka o svjetskim brodolomima, svaka s malo drugačijom procjenom ukupnog broja do sada otkrivenih. Global Marine Wreck Database (GMVD) sadrži podatke o više od 250.000 potopljenih plovila, iako neki od njih još nisu pronađeni. Za njih 179.110 pak se zna lokacija.

Prema jednoj procjeni, oko 15.000 brodova potonulo je samo tijekom Drugog svjetskog rata – postoje zaboravljeni bojni brodovi i tankeri razasuti od Pacifika do Atlantika, postupno ispuštajući naftu, kemikalije i teške metale u okolne vode dok trunu.

Štoviše, vjeruje se da dokumentirani brodolomi predstavljaju samo djelić ukupnog broja. No, prema analizi UNESCO-a, više od tri milijuna plovila leži neotkriveno na dnu svjetskih oceana. Naravno, to uključuje i ona plovila kao kanu iz Nizozemske star 10.000 godina.

Bogatstvo na dnu izaziva prijepore

Malo je vjerojatno da su ovi neuhvatljivi relikti pravilno raspoređeni. Kao što biste i očekivali, postoji niz žarišta brodoloma – morskih groblja duž popularnih ili opasnih ruta koje su se u prošlosti pokazale kao plodno lovište.

Oni uključuju Skerki Banks, baš kao i arhipelag Fournoi, također u Mediteranu, gdje je dosad otkriveno 58 brodova, uključujući 23 u samo 22 dana 2015.

I dok se arhipelag Fournoi nije smatrao posebno opasnim, često se koristio kao popularno sidrište, pa se smatra da je sama količina prometa dovela do veće koncentracije plovila.

Ne samo da ovaj skriveni kontigent do sada neotkrivenih brodoloma sadrži fascinantne detalje o tome kako su ljudi nekoć živjeli – i potencijalne opasnosti za budućnost – već mogu sadržavati i zapanjujuća bogatstva. A to može biti problematično.

Oko sedam sati poslijepodne 8. lipnja 1708. snažna eksplozija odjeknula je Karipskim morem u blizini obale Kolumbije. Bio je to posljednji ratni poklič San Josea, galije koja je isplovila iz Španjolske dvije godine ranije.

Brod je bio dio španjolske flote blaga – konvoja brodova, natovarenih šećerom, začinima, plemenitim metalima i drugom robom, koji su se prevozili između Španjolske i njezinih teritorija u Americi.

Kao vodeći brod, San Jose je nosio glavni ulov – blago srebra, smaragda i golemu količinu zlatnika. No završio je u žestokom okršaju s britanskim brodom.

Nakon nekoliko sati bitke, njegovo skladište baruta je pogođeno i potonuo je gotovo trenutno – nestajući u oceanu zajedno sa svojom posadom od gotovo 600 članova.

Više od 300 godina kasnije, 2015., kolumbijska je mornarica konačno uspjela identificirati njegove uništene ostatke, zajedno s topovima, keramikom i novčićima.

Sve u svemu, vrijednost tereta procjenio se na 17 milijardi dolara. No otkriće je odmah dovelo do žučne bitke oko toga tko je vlasnik olupine.

Zato se pojavila zabrinutost da bi arheološko nalazište moglo biti opljačkano, a ne zaštićeno. Također, ovakve bi vrste sporova uskoro mogle postati mnogo češće.

U prošlosti su mnoge olupine brodova pronađene u relativno plitkim vodama, ponekad slučajno, dok su ribari, znanstvenici ili lovci na blago istraživali morsko dno duž svjetskih obala.

Ali uz pristup sofisticiranim podmornicama, modernim kamerama i novim sonarnim tehnologijama, pronalaženje dubljih olupina nikad nije bilo lakše.

Sada je moguće napraviti sliku morskog dna čak iu najdubljim vodama. Primjerice, 2019. su istraživači otkrili lokaciju potonulog razarača USS Johnston šest kilometara u dubinama Filipinskog rova.

Gdje je Waratah?

Potom su početkom ove godine znanstvenici izgradili digitalnog blizanca Titanica u tri dimenzije, na temelju istraživanja olupine na dnu Atlantskog oceana. Kao posljedica tog tehnološkog razvoja, oceani su počeli otkrivati ​​tajne neviđenom brzinom.

Baš kao što je korištenje sonara i GPS sustava za praćenje revolucioniralo ribolov, omogućujući otkrivanje cijelih jata nekoć nedostižne tune u otvorenom oceanu, svatko sada može koristiti istu tehnologiju za pronalaženje olupina broda na dosad nepoznatim lokacijama.

Za sada se u dubinama krije još dovoljno neotkrivenih olupina, uključujući i neke od najpoznatijih. Uzmimo za primjer Waratah, divovski putnički brod koji se često uspoređuje s Titanicom.

Isplovio je iz Durbana u Cape Town 26. srpnja 1909. s 211 putnika, a potom je nestao bez traga i glasa. Nikad se nije doznalo što se dogodilo i gdje je točno potonuo, zbog čega je više od stotinu godina predmet znatiželje istraživača podmorja, prvenstveno onih koji se bave olupinama brodova i ostalih plovila…

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.

Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?

Budi prvi koji će ostaviti komentar!