Stručnjaci upozoravaju da bi neka od najomiljenijih europskih vina mogla nestati uslijed klimatskih promjena.
Novo istraživanje upozorava da bi klimatske promjene mogle dovesti do nestanka Prosecca i drugih popularnih europskih vina.
Prosecco, pjenušavo bijelo vino koje se proizvodi u planinskim vinogradima Italije, jedno je od najvoljenijih pića na kontinentu. No, prinose grožđa uništava smrtonosna kombinacija ekstremnih vremenskih uvjeta i degradacije tla.
Nova analiza, objavljena prošlog mjeseca u časopisu iScience, opisuje žetvu kao “krhku i ugroženu”.
“Rizik nije samo gubitak poljoprivrednog proizvoda ili promjena krajolika, što negativno utječe na lokalno gospodarstvo”, upozorava vodeći autor studije dr. Paolo Tarolli s Univerziteta u Padovi u Italiji. “Rizik je gubitak cijele povijesti zajednica i njihovih kulturnih korijena”, dodao je.
Ostali vinogradarski proizvodi poput Burgundyja, Grand Crua i Cabernet Sauvignona također bi mogli biti ugroženi.
Zašto je Prosecco ugrožen?
Ekstremno vrijeme otežava proizvodnju Prosecca.
Nagli, intenzivni kišni događaji izazivaju eroziju tla i “odron zemlje” – kada se zemlja slije s padina – u strmo zasađenim vinogradima sjeverne Italije. Suša je također problem, s obzirom na to da otežava navodnjavanje usjeva.
Ove godine proizvođače Prosecca pogodile su masovna proljetna kiša i tuča, praćene vrelim ljetom.
Zašto se Prosecco uzgaja na padinama planina?
Jedinstveni okus Prosecca dolazi iz njegova podrijetla visoko u planinama.
Grožđe uzgajano u planinskim područjima manje je i ima veći omjer kore prema soku, što im daje intenzivan okus. Također dobivaju puno sunca – no hladnoća na visinama sprječava ih da se isuše.
Potražnja za usjevom je ogromna, porasla je za više od 33 posto u pet godina. U usporedbi, potražnja za francuskim šampanjcem porasla je samo za jedan posto tijekom istog razdoblja, piše Euronews.
No, berba usjeva na tako visokim nadmorskim visinama nije jednostavna. Prepoznajući teškoće, praksu uzgoja grožđa na padinama strmijim od 30 posto nazivaju “herojska vinogradarstva”.
Demografske promjene i iseljavanje ljudi iz ruralnih područja doveli su do ozbiljnog nedostatka radne snage u planinama, kaže dr. Tarolli.
Posljedice klimatskih promjena otežat će privlačenje sljedeće generacije vinogradara. “Nova generacija neće željeti raditi u ekstremnim uvjetima ako ekonomske koristi nisu značajne”, upozorava dr. Tarolli.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.
Kakvo je tvoje mišljenje o ovome?
Budi prvi koji će ostaviti komentar!