Na drugoj večeri Festivala alternative i ljevice na okruglom stolu 'Ima li Bog naciju' održan je na teološki dio FALIŠ-a na kojemu je šibenski teolog Branko Sekulić koji se bavi odnosom Crkve i nacionalizma moderirao razgovor s Nebojšom Zelićem i Zoranom Grozdanovom, urednicima knjige 'Vjera u dijalog' koja tematizira odnos religije i društva.
Crkva treba odgovarati na socijalne probleme, ići u korak s vremenom i prihvatiti probleme koje to vrijeme nosi, a neutralna crkva je nikakva crkva, tek izložbeni primjerak koji možemo objesiti kao goblen na televiziju, istaknuo je Sekulić, koji je otpočeo javnom isprikom don Franji Glasnoviću prema kojem se prije dvije godine na FALIŠ-u, pojasnio je, drsko ponio u jednoj teološkoj raspravi. Ipak, dodao je kako mu se ne ispričava zbog rečenog, već zbog načina na koji je s njim govorio, prenosi sibenik.in
Politizacija religije opasan je, društveni poremećaj, kazao je Sekulić i upozorio da crkva gubi karakter kad njezine predstavnike izjednačavamo s Bogom. “Počinjemo govoriti o hrvatskoj ili srpskoj crkvi, što su samo pridjevi koji zauzimaju mjesto glavnom subjektu, Bogu. Kad vjeri guramo tu etničku uniformu dolazi do pucanja, a crkva tada časnu ulogu da podupire naroda vulgarizira”, rekao je Sekulić i upozorio na velik problem priklanjanja Crkve nacionalizmu što se Hrvatskoj dogodilo.
Crkva je ili Božja, ili je nema, a sve ostalo je manipulacija koja može tek nalikovati na crkvu, podcrtao je.
Nebojša Zelić, docent na Odsjeku za filozofiju Filozofskog fakulteta u Rijeci, javno je objasnio zbog čega je ateist te istaknuo da se Crkva često ponaša kao politički djelatnik vezan uz desne opcije, a Zoran Grozdanov, doktor teologije, kazao je kako je ljevica u Hrvatskoj odbacila religijski identitet zbog čega dolazi do ‘sukoba’ vjernika i ljevice koja je čitavo polje religije prepustila desnici: “Danas u Hrvatskoj od predstavnika crvenih vlasti imamo desnu ideologiju, cijeli dijapazon tema i iskustva prepušten je desnici”.
Kod nas religija progovara samo o žrtvama svog naroda i na taj način utječe na naše kulturno pamćenje, istaknuo je te otvorio pitanje o odnosu religije prema žrtvi: “Sljubljivanje ideologije i religije ima utjecaj na naše kulturno pamćenje. Nad žrtvama ovih prostora nije učinjena pravda, a što naše religije tu rade? Hodočaste li u mjesta njihove pogibije? To se čini vrlo selektivno i, koliko znam, jedini događaj koji je po tom pitanju ‘ujedinio’ ljevicu i desnicu je posjet Ahmiću i Križančevom selu da se poklone žrtvama i jednih i drugih. To je napravio Ivo Josipović, prvi ateistički predsjednik”.
Rasprava se povela i o inerciji Crkve po pitanju gorućih socijalnih problema u Hrvatskoj, i kako je rekao Sekulić, Crkva u Hrvatskoj nema konkretnu agendu koja odgovara trenutku u kojem živimo. Zelić je upozorio na otpor koji je crkva pružila kada je država počela uzimati ‘monopol’ na pomaganje siromašnima i podučavanje: “Država je uzimala posao crkvi koja nije podržavala intencije lijevih agendi koje su pokušale ponuditi institucije javnog dobra”.
Dodao je da je ‘u interesu zdravlja nacije potrebno ‘raščistiti narative’ po pitanju odnosa sa Srbijom, ali, naveo je, i školsko je zatrovano jer nema teoloških pokušaja da se na tu temu obrati pozornost.
VEZANE VIJESTI
“Diskurs je toliko nacionaliziran da su i žrtve selektivne, a mogu nas spasiti samo nove generacije koje će postavljati nova pitanja”, zaključio je Zelić, a Sekulić je dodao da na nauku šibenskog biskupa Srećka Badurune i njegovom ekumenskom potencijalu trebamo graditi dijalog te da je kod nas takav nauk marginaliziran.
Druga večer FALIŠ-a nastavljena je na Maloj loži predavanjem o europskim politikama nakon crvenog oktobra dr. Cirile Toplak te projekcijom dokumentarnog filma ‘Europa zabranjena kolonija’ Danijela Davisa i Srećka Horvata.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.