Nakit, pisma, službeni dokumenti (...) dio su najveće izložbe ikada organizirane o orijentalnoj plesačici Mata Hari, slavnoj kurtizani kojoj je zbog optužbi za špijunažu život završio pred streljačkim odredom u Francuskoj tijekom Prvog svjetskog rata, a koja je upravo otvorena u njezinoj rodnoj Nizozemskoj, javljaju u nedjelju agencije.
Život Margarethe Zelle poprimio je mitski karakter čak i prije njezine smrti ispred streljačkog odreda prije 100 godinu 15. listopada 1917., a u tom razdoblju snimljena je i njezina posljednja fotografija na kojoj turobno proviruje iz pariškog zatvora pod optužbom da je špijunirala za Njemačku.
VEZANE VIJESTI
Muzej Frise u Leeuwardenu, na sjeveru Nizozemske, na izložbi prvi puta izlaže 150 dokumenata iz vojnih arhiva, fotografije i osobne predmete mlade žene, pripovijedajući o 27-godišnjakinji i njezinu dolasku 1903. u Pariz na do tada nečuven način – vrlo oskudno obučena, gotovo gola, i koja je redovito punila novinske stupce i za kojom su se okretale glave. Nastupala je u tada najekskluzivnijim pariškim kabareima i dvoranama, od Folies-Bergerea do Olympije.
Muzej je izložio njezine goleme slike u senzualnim pozama i video projekcije na velikom platnu, otkrivajući očaravajuću Mata Hari, “rođenu” pod tim slavnim ili, kako se gleda, zloglasnim imenom po dolasku u veličanstveni Pariz. U tom Gradu svijetla, “Margreet” iz malog nizozemskog grada, postaje druga osoba koju je držala podalje od svog istinskog “ja”.
“Što se događa Mata Hari, ne tiče se gospođe Zelle”, napisala je u pariškom zatvoru.
Njezin egzotičan ples, njezine brojne afere sa časnicima, fantastične priče o njezinoj prošlosti, uključujući udaju sa samo 18 godina za Johna MacLeoda, 20 godina starijeg časnika koji je službovao u Nizozemskoj istočnoj Indiji (sadašnja Indonezija), rođenju dvoje djece, misterioznoj smrti sina i bijegu od supruga, te meci ispaljeni u pariškoj zelenoj oazi Bois de Vincennes bili su dovoljni za stvaranje legende, opisane i ovjekovječene u glamuroznim filmovima. U trenutku smrti imala je 41 godinu.
Na izložbi, koja ostaje otvorena do 2. travnja 2018., može se vidjeti i njezin portret koji je 1916. naslikao Isaac Israels.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
