EU planira ukinuti "dosadne" kolačiće. Što bi to značilo za korisnike?

To je pojednostavljenje iza kojeg bi se mnogi Europljani mogli složiti.

Kolačići su temelj interneta koji vlasnicima stranica omogućuju prikupljanje podataka o posjetiteljima — od toga jesu li se prijavili lozinkom, do toga koje proizvode razgledavaju i stoga o čemu bi mogli željeti vidjeti oglase.

Godine 2009. europski su zakonodavci izmijenili zakon poznat kao Direktiva o e-privatnosti, kojom su obvezali stranice da zatraže pristanak korisnika prije učitavanja kolačića na njihove uređaje, osim ako su kolačići “strogo nužni” za pružanje usluge. Brzo naprijed do 2025. i internet je prepun banera za pristanak koje korisnici već odavno klikaju automatski, bez razmišljanja.

“Previše pristanka zapravo ubija pristanak. Ljudi su navikli davati pristanak za sve, pa možda prestaju detaljno čitati obavijesti, a ako je pristanak pravilo za sve, korisnici ga više ne doživljavaju na isti način,” rekao je Peter Craddock, odvjetnik specijaliziran za podatke iz tvrtke Keller and Heckman.

Tehnologija kolačića sada je u fokusu planova Europske komisije za pojednostavljenje regulative. Dužnosnici žele u prosincu predstaviti “omnibus” zakon kojim bi se ukinuli nametljivi zahtjevi za digitalne kompanije. U ponedjeljak su održali sastanak s tehnološkom industrijom kako bi raspravili upravljanje kolačićima i banerima za pristanak.

Bilješka poslana industriji i civilnom društvu koji su sudjelovali na fokus-grupi 15. rujna, a koju je vidio Politico pokazuje da Komisija razmišlja o tome kako izmijeniti pravila tako da uključe više iznimaka ili omoguće korisnicima da postave svoje postavke o kolačićima jednom (primjerice u postavkama preglednika), umjesto da to rade svaki put kada posjete neku stranicu.

Slične su ideje predlagale i države članice EU-a. Danska (koja trenutačno predsjeda sastancima Vijeća Europske unije) sugerirala je u svibnju ukidanje banera za pristanak kod kolačića koji prikupljaju podatke “za tehnički nužne funkcije” ili “jednostavne statistike”.

Rekli su da su takvi kolačići “bezopasni”, za razliku od onih koji se koriste za marketing, oglašavanje ili dijeljenje podataka s trećim stranama.

Industrija je, u međuvremenu, predložila da se pravila o kolačićima uključe u Opću uredbu o zaštiti podataka (GDPR). Direktiva o e-privatnosti ima stroge zahtjeve za pristanak, dok GDPR primjenjuje “pristup temeljen na riziku”, što omogućuje tvrtkama da prilagode zaštitu privatnosti razini rizika obrade podataka.

Privatnost — osjetljivo pitanje EU politike

Prvi potez Komisije da reformira pravila o kolačićima priprema teren za žestoko lobiranje u Bruxellesu: industrija protiv zagovornika privatnosti.

Od GDPR-a do novijih tehnoloških zakona, lobisti u Bruxellesu žestoko su se prepirali o privatnosti, a prijašnji pokušaji reforme pravila o kolačićima ostali su nedovršeni.

Neke od ideja o pojednostavljenju banera za pristanak bile su uključene u prijedlog Uredbe o e-privatnosti iz 2017. No on je povučen u veljači ove godine — što je bila pobjeda predsjednice Komisije Ursule von der Leyen i njezine deregulacijske agende — jer se institucije EU-a nisu uspjele usuglasiti oko opsežnog prijedloga koji je pokrivao sve od online oglašavanja do nacionalne sigurnosti.

Franck Thomas, direktor politike u udruzi oglašivača IAB Europe, rekao je da Direktiva o e-privatnosti zauzima “vrlo rigidan” stav o pristanku te da bi se pravila mogla pojednostaviti premještanjem regulative o kolačićima pod GDPR, koji ima fleksibilniji, pristup temeljen na riziku. To bi omogućilo tvrtkama da se oslone na prikladnije pravne osnove, poput legitimnog interesa, rekao je.

No, dodao je: “Naš poziv na pojednostavljenje ne treba brkati s blagim pristupom zaštiti podataka, ali svi se slažu da je potrebno održati ravnotežu između zaštite prava na privatnost i očuvanja konkurentnosti europske tehnološke industrije.”

Svaki novi pokušaj zadiranja u pristanak na kolačiće naići će na snažan otpor moćnog lobija za privatnost u Bruxellesu, koji je zabrinut da bi se kolačići mogli koristiti za ciljani marketing.

“Fokusiranje na kolačiće je kao preuređivanje stolica na Titanicu, a brod je oglašavanje temeljeno na nadzoru,” rekla je Itxaso Domínguez de Olazábal, savjetnica za politiku u udruzi European Digital Rights.

Dodala je da zakon već predviđa iznimku za kolačiće koji su nužni za pružanje usluge koju ljudi izričito očekuju, poput pamćenja artikala u košarici. “Proširivanje te kategorije na [druge vrste] ‘esencijalnog’ praćenja je pogrešno, jer postoji rizik da se pod krinkom uvuku analitika ili personalizacija za oglašivačku tehnologiju,” rekla je.

Očekuje se da će borba ponovno buknuti sljedeće godine, kada Komisija namjerava predstaviti zakon o oglašavanju nazvan Zakon o digitalnoj pravednosti (Digital Fairness Act). Izvršno tijelo poručilo je da će taj zakon pomoći u zaštiti potrošača na internetu, uključujući zaštitu od manipulativnog dizajna ili nepravedne personalizacije.