Britanski znanstvenici otkrili su kako bakterije otporne na antibiotike stvaraju i održavaju svoj obrambeni zid, a njihovo otkriće otvara put razvoju novih lijekova koji će moći svladati tu prepreku i uništiti često smrtonosne superbakterije.
Posljednjih desetljeća bakterije otporne na različite antibiotike poput zlatnog stafilokoka (MRSA) ili Clostridium difficile pretvorile su se u globalnu zdravstvenu prijetnju, a za sojeve superbakterija koji izazivaju tuberkulozu ili gonoreju više nema lijekova. Svjetska zdravstvena organizacija upozorava da bi mnogi antibiotici u ovom stoljeću mogli postati neučinkoviti, a bolesnici će biti izloženi smrtonosnim infekcijama. Takve bakterije ugrozit će i budućnost medicine.
PROČITAJTE JOŠ
U radu objavljenom u ponedjeljak u časopisu Nature znanstvenici su napisali da otkrivanje mehanizma kojim se bakterija štiti približava znanstvenike rješavanju problema otpornosti na antibiotike, s obzirom na to da se nove metode liječenja mogu usmjeriti na rušenje tih zidova obrane bakterija, umjesto na izravno uništavanje bakterija. To znači da u budućnosti bakterije ne bi ni mogle razviti otpornost na antibiotike, navode znanstvenici.
Tim predvođen profesorom Changjiangom Dongom s britanskog sveučilišta East Anglia koristio je uređaj Diamond Light Source koji proizvodi intenzivno svjetlo 10 milijarda jače od Sunca kako bi istražio maleni dio gram negativnih bakterija. Te su bakterije posebno otporne na antibiotike zbog toga što su njihove vanjske masne membrane neprobojne i djeluju kao obrana od napada imunog sustava organizma i antibiotika.
Dongov tim usmjerio se na taj obrambeni zid i otkrio da ga stvaraju i održavaju tzv. sustavi za slaganje beta barel proteina (BAM-ovi), koji se sastoje od pet podjedinica nazvanih BamA, BamB, BamC, BamD and BamE. Potom su otkrili kako te podjedinice rade zajedno u stvaranju i održavanje stanične membrane te, što je najvažnije, kako omesti taj mehanizam.
“BAM je odgovoran za gradnju zapreka u staničnom zidu”, kaže Dong. “Onemogućavanje BAM-ova u gradnji zapreka na staničnoj ovojnici dovodi do smrti bakterije”, dodao je. Istraživanjem je otkriveno da je podjedinica BamA, otkrivena na vanjskoj strani membrane bakterije, ključni dio mehanizma i stoga predstavlja odličnu metu u razvoju novih lijekova, kaže Dongov tim.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i društvenih mreža Twitter | Facebook.
