Izbjeljivanje koralja na australskom Velikom koraljnom grebenu ozbiljnije je no što se mislilo i još će više ubrzati ako se ne poduzmu mjere kako bi se smanjilo ispuštanje stakleničkih plinova, upozorili su znanstvenici u ponedjeljak.
Veliki koraljni greben dug je 2.300 kilometara i uvršten je na UNESCO-vu listu svjetske prirodne baštine. Prošle je godine njegova razgradnja ubrzala najviše otkada se počeo pratiti taj proces, i to zbog podizanja temperature mora u ožujku i travnju.
Početna istraživanja iz zraka i iz mora pokazala su da je 2016. godine razgrađeno 22 posto koralja u plićem moru. Sada je utvrđeno da je uništeno još više koraljnog ekosustava, čak 29 posto, a njegova je perspektiva prilično sumorna s obzirom na drugu uzastopnu godinu ‘izbjeljivanja’, što je bez presedana u njegovoj povijesti.
“Jako nas brinu posljedice tog procesa po sam Veliki koraljni greben i po zajednice i privredne grane koje se na njega oslanjaju”, upozorio je predsjedatelj Agencije za morski park na Velikom koraljnom grebenu (GBRMPA) Russell Reichelt.
“Godine 2016. od posljedica izbjeljivanja uginulo je više koralja no što smo početno procjenjivali a nastavi li se proces tim tempom – iako izvješća još nisu završena – očekuje se da će se razgradnja koraljnog pokrova u cjelini nastaviti i u 2017. godini”, upozorio je Reichelt.
pročitajte još
‘Izbjeljivanje’ nastupa kada koralji zbog neuobičajenih uvjeta, poput viših temperatura mora, počnu izbacivati sićušne fotosintetske alge, pa gube boju. Novija istraživanja pokazala su da se taj proces sada odvija i na većim dubinama, nedostupnima roniocima.
Mortalitet grebena nije bilo moguće sustavno procijeniti.
Istraživanje ipak pokazuje da je najteže pogođena regija sjeverno od popularnog australskog turističkog odredišta Port Douglasa, gdje je prema nekim procjenama uginulo 70 posto koralja u plitkom moru.
Među područjima najteže pogođenima izbjeljivanjem u 2017. godini su Cairns i Townsville, također jako popularne turističke destinacije, iako su njihovi južni dijelovi izbjegli najgoru sudbinu.
Koralji se mogu oporaviti ako temperatura vode padne i alge ih ponovo nasele ali oporavak može potrajati čitavo desetljeće.
Greben inače ugrožava otpad iz akvakulture, te izgradnja i pojave zvjezdača a na probleme se ove godine nadovezao i snažan ciklon.
Reichelt napominje da je ovogodišnja tropska oluja utjecala na četvrtinu grebena, dodajući da će kompletna slika ovogodišnjih posljedica biti dostupna tek iduće godine.
GBRMPA je prošlog tjedna bio domaćin skupa više od 70 vodećih stručnjaka za morski svijet koji su se okupili kako bi sastavili prijedloge za otklanjanje raznovrsnih prijetnji.
Među razmotrenim su mogućnostima koraljne ‘jaslice’, strategije za uklanjanje zvjezdača, proširivanje sustava praćenja i identificiranje prioritetnih lokacija za obnovu koralja.
Ključan je uvjet uspjeha tih strategija ipak smanjena emisija stakleničkih plinova kako bi se spriječilo podizanje temperature mora.
“Veliki koraljni greben velik je i otporni sustav koji je dosada pokazivao da ima snage za oporavak ali aktualne promjene potkopavaju tu otpornost”, ističe Reichelt.
“Sudionici skupa izrazili su veliku zabrinutost zbog potrebe da se na globalnoj razini poduzmu mjere kako bi se smanjila emisija stakleničkih plinova, glavni uzrok promjene klime”, dodaje.
Zemlje iz cijelog svijeta dogovorile su u Parizu 2015. godine da će smanjenom upotrebom fosilnih goriva ograničiti prosječan rast temperature na dva stupnja celzija iznad razina iz predindustrijskog doba.
N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad | Windows| i društvenih mreža Twitter | Facebook | Instagram.
