Visoka vlaga pojačat će učinak sve viših temperatura od Južne Amerike do Indije, utječući na sposobnost ljudi da rade, pa čak i prežive, ukoliko se značajno ne smanji emisija stakleničkih plinova sljedećih desetljeća, po američkim znanstvenicima.

Vlade, agencije i pojedinci nastavljaju podcjenjivati toplinu kao prijetnju a još je gora vrućina uz vlagu u odnosu na onu ‘suhu’ vrućinu zbog toga što onemogućava znojenje kod ljudi što je mehanizam hlađenja organizma.

Istraživanje instituta za Zemlju sveučilišta Columbia otkrilo je obalna i druga područja s vlažnim vremenom koja će biti najpogođenija visokim temperaturama ukoliko vlasti ne ograniče emisiju stakleničkih plinova koji mogu podići temperaturu i uvedu mjere kojima će se ograničiti zatopljenje.

Područja koja će najvjerojatnije biti pogođena su Amazonija, jugoistočne Sjedinjene Države, zapadna i središnja Afrika, dijelovi Bliskog istoka, sjeverna Indija i istočna Kina.

Istraživanje kombinacija temperature i vlage, kako sadašnjih tako i u budućnosti, pokazalo je da bi do 2070-ih, slučajevi nepodnošljivo vlažnih valova vrućine, koji se događaju možda jednom godišnje, mogli učestati u nekim dijelovima svijeta i do 100 do 250 dana godišnje.

“Uvjeti o kojima govorimo sada se gotovo ne događaju – ljudi u najvećem dijelu mjesta nisu ih iskusili”, kaže voditelj istraživanja Ethan Coffel s Lamont-Doherty opservatorija za Zemlju.

“Neuvođenje mjera ublažavanja i prilagodbe vjerojatno će dovesti do patnji, ekonomskih šteta i rasta smrtnosti povezane s vrućinama”.

Rastuće temperature mogu pretvoriti nizinske zemlje u razvoju u azijskom potkontinentu, na Bliskom istoku, Africi i Južnoj Americi u gotovo nenastanjiva područja tijekom ljetnih mjeseci, pokazalo je istraživanje objavljeno ranije ove godine.

Uz vlažne vrućine zrak je već zasićen vlagom pa znoj prestaje hlapiti zaustavljajući proces hlađenja tijela. Ukoliko nema klima uređaja dolazi do zatajenja organa. To vodi u letargiju, bolesti i u najgorim slučajevima smrt, po novom istraživanju.

Istraživanje prognozira da će dijelovi Bliskog istoka i sjeverne Indije do kraja stoljeća biti pogođeni vrućinama od 35 stupnjeva Celzija uz tako visoku vlagu da će dolaziti do naglog umiranja ukoliko ne bude umjetnog hlađenja.

“Ne radi se samo o vrućini… nego o tome koliko je ljudi siromašno, koliko staro, tko mora raditi na otvorenom i tko ima klima uređaj”, kaže Alex de Sherbinin sa sveučilišta Columbia.