Bioinformatičari zagrebačkog PMF-a s kolegama iz inozemstva objavili su rad u prestižnom časopisu EMBO Journal u kojem su pokazali da je oplođena jajna stanica tzv. zigota prije prve diobe neočekivano sklona nasumičnom prepisivanju genetičke informacije.
‘Istražujući što se događa na staničnoj razini u oplođenim jajnim stanicama miša, primijetili smo da se, za razliku od bilo koje druge vrste stanica, u zigoti prepisivanje genetičke informacije događa u dobrom dijelu – slučajno! U bilo kojoj drugoj vrsti stanica, procesi koji prepisuju informaciju s DNK u RNK strogo su kontrolirani i ovise o nizu događaja za koje su zaslužni proteini koji se vežu na DNK i na taj način navode staničnu mašineriju na prepisivanje točno određenih dijelova i to u preciznim vremenskim točkama’, objasnio je prof. dr. sc. Kristian Vlahoviček.
PROČITAJTE JOŠ
Ovo precizno prepisivanje, kaže naš ugledni bioinformatičar, događa se odmah nakon što se oplođena jajna stanica prvi put podijeli, dakle u najranijim fazama nastanka novog miša. Jedina iznimka je jajna stanica koja je tek oplođena, dakle ona koja se još nije počela dijeliti.
‘U njoj smo primijetili da je proces prepisivanja u velikoj mjeri nasumičan, što takvu stanicu čini prilično nestabilnom. Zato su te stanice, kako bi se zaštitile od ovakvog slučajnog prepisivanja, razvile mehanizme koji cjelokupno prepisivanje utišavaju i time sprečavaju da nasumično prepisani fragmenti nanesu neku štetu. Zamislite to kao simfonijski orkestar. Svatko svira pod budnom palicom dirigenta i prema zadanim notama i svi se međusobno uklapaju u skladnu melodiju koja odlazi u radijski eter. Ali u tek oplođenoj jajnoj stanici je kao na probi – dirigent još nije zauzeo svoj položaj, partitura nije na stalcima i svatko svira svoj instrument za sebe. I baš zato, svi sviraju tiho da ne stvaraju preveliku i nepodnošljivu buku, a ni radio ne prenosi signal s probe. Čim se glazbenici uštimaju i stigne dirigent, kreće prava glazba’, dočarao je slikovito Vlahoviček, piše tportal.
