Oko 18.000 vrsta biljnog i životinjskog svijeta, velikih i malih, otkriveno je tijekom 2014. godine i dodano već postojećima koji broje dva milijuna, priopćili su znanstvenici i objavili top 10 listu.
Tih deset su “podsjetnik na čuda koja nas čekaju”, rekao je Quentin Willer s njujorškog Sveučilišta za prirodne znanosti i šumarstvo koji je i objavio listu. Procjenjuje se da na svijetu postoji 10 milijuna vrsta nepoznatih znanosti.
PROČITAJTE JOŠ
Stručnjaci, pak, moraju brzo raditi: razvoj, krivolov i klimatske promjene dovode do izumiranja i istrebljenja flore i faune brže nego što ih znanost stigne otkriti.
Lista “čuda” – pčela koristi kemijsko oružje, pauk “akrobat”
Dvije životinje dospjele su na listu zbog neobičnog “roditeljstva”.
Pčela iz Kine je prva životinja za koju je otkriveno da koristi kemijsko oružje kojim odbija predatore od svoje djece. Majka puni gnijezdo mrtvim mravima koji ispuštaju kemikalije koje “prikrivaju” miris ličinki i tako odbijaju potencijalne prijetnje.
Žaba iz Indonezije prekršila je pravilo reprodukcije kod žaba i umjesto da polaže jaja kao što čine gotovo sve žabe na svijetu, njih 6.455 vrsta, ona punoglavce “ispušta” u plićak.
Jedna od “top deset” vrsta, takozvano “pile iz pakla” je izumrlo. Pernati dinosaurus čiji su dijelovi kostura otkriveni u Dakoti bio je suvremenik T-rexa i Triceraptora, piše Reuters.
Dvije vrste privukle su pažnju sastavljača liste zbog njihovih performansa.
Pauk koji živi u pješčanim dinama Maroka, radi salta da bi odbio predatore i brže se tako kreće nego kad trči, dok riba fugu iz Japana radi zamršene krugove na dnu mora koji već 20 godina zbunjuju znanstvenike.
Mužjaci crtaju krugove migoljeći se po pijesku kako bi privukli ženke.
Kako je ljepota neizbježan faktor za ulazak na “top 10” listu, svoje mjesto na njoj našao je i fotogenični plavo-crveno-zlatni morski puž iz Japana.
Osim što je fotogeničan, ovaj puž znanstvenicima pruža uvid u način na koji alge u njegovoj utrobi stvaraju hranjive sastojke od koralja koje jede.
Kompletna lista “top 10” bit će objavljena 23. svibnja, na dan rođenja švedskog prirodnjaka i znanstvenika, oca taksonomije Karla von Linnea i jednog od očeva moderne ekologije.
