Starije osobe koje dožive ozljede uslijed padova imaju veću vjerojatnost razvoja demencije unutar godine dana nakon nesreće u usporedbi s osobama iste dobi koje pretrpe druge vrste tjelesnih ozljeda, sugerira velika studija o kojoj piše ScienceAlert.

Iako nalazi istraživačkog tima iz SAD-a ne dokazuju da padovi doprinose razvoju demencije (što se također ne može isključiti), sugeriraju da padovi mogu biti rani pokazatelj pogoršanja moždanih stanja koja dovode do Alzheimerove bolesti i drugih oblika demencije, prenosi Science Alert.

“Moguće je da padovi služe kao signalni događaj koji označava budući rizik od demencije”, objašnjava liječnik Alexander Ordoobadi iz bolnice Brigham and Women’s Hospital sa suradnicima u svom radu.

Padovi kod starijih osoba – češći i opasniji

Padovi su najčešći uzrok ozljeda kod odraslih osoba starijih od 65 godina. Gotovo jedna trećina ove dobne skupine svake godine zadobije ozljede od pada.

“Jedan od najvećih izazova je nedostatak organiziranog praćenja za kognitivno oštećenje nakon ozljeda”, navodi Ordoobadi. “U hitnim službama ili traumatološkim centrima možda nema dovoljno vremena za takve preglede.”

Svake godine se dijagnosticira gotovo 10 milijuna novih slučajeva demencije, što nas sve više suočava sa zastrašujućim kognitivnim padom, bilo osobno ili kod naših najmilijih. Budući da još uvijek nema lijeka, rana dijagnoza ključna je za usporavanje progresije bolesti.

Analiza podataka

Ordoobadi i njegov tim analizirali su jednogodišnje podatke američkog sustava Medicare za osobe starije od 65 godina koje su u 2014. ili 2015. potražile medicinsku pomoć zbog ozljede.

Nakon isključivanja pacijenata s već dijagnosticiranom demencijom, usporedili su one koji su zadobili ozljede zbog pada s onima koji su imali druge vrste tjelesnih ozljeda.

Otkrili su da starije osobe koje su zadobile ozljede od pada imaju preko 20 posto veću vjerojatnost razvoja demencije unutar godine dana u usporedbi s pacijentima koji su potražili pomoć zbog drugih vrsta ozljeda.

Dvosmjerna povezanost

“Povezanost između padova i demencije čini se dvosmjernom”, kaže epidemiologinja Molly Jarman iz bolnice Brigham and Women’s Hospital.

“Kognitivni pad povećava vjerojatnost padova, ali trauma uslijed tih padova također može ubrzati napredovanje demencije i povećati vjerojatnost dijagnoze.”

Iako ova studija ne dokazuje izravnu povezanost, prijašnja istraživanja također su pokazala da osobe s kognitivnim oštećenjima imaju povećan rizik od padova, sugerirajući da padovi mogu biti rani znakovi ovih razarajućih stanja.

Rano prepoznavanje i intervencije

Drugi potencijalni rani znakovi kognitivnih oštećenja uključuju gubitak osjetljivosti vida, loše mentalno zdravlje i češće noćne more. Međutim, kognitivni padovi mogu ukazivati i na druge, liječive bolesti, zbog čega je ključno temeljito procijeniti potencijalne pacijente s demencijom.

“Naša studija ističe priliku za ranu intervenciju”, kaže Jarman. “Ako možemo utvrditi da padovi služe kao rani pokazatelji demencije, mogli bismo identificirati i druge preteče i rane događaje na koje možemo intervenirati, što bi značajno unaprijedilo naš pristup upravljanju kognitivnim zdravljem kod starijih osoba.”

Ovo istraživanje objavljeno je u časopisu JAMA.

N1 pratite putem aplikacija za Android | iPhone/iPad i mreža Twitter | Facebook | Instagram | TikTok.