Novu renesansu Europe potaknuo je jedan čovjek

Profesori sveučilišta i ravnatelji istraživačkih centara diljem Europe vide svijetlu stranu u predsjednikovom obračunu s američkim visokim obrazovanjem, koji uključuje napade na profesore i studente te poznate institucije poput Harvarda i Columbije, dok istovremeno zamrzava milijarde dolara saveznog financiranja.

“Nova era za Europu”

“Ovo je prilika za Europu da započne novo prosvjetiteljstvo i stvori nova partnerstva diljem svijeta,” rekao je Alain-Laurent Verbeke, profesor prava na belgijskom sveučilištu KU Leuven, koji od 2007. predaje i na Harvard Law School.

Europska sveučilišta i vodeći političari već su reagirali na Trumpove domaće mjere, pokrenuvši nove inicijative za privlačenje vrhunskih stranih talenata u Europu nudeći velikodušne potpore i veću akademsku slobodu, piše POLITICO.

Europa za znanost

Ranije ovog mjeseca, predsjednica Europske komisije Ursula von der Leyen i francuski predsjednik Emmanuel Macron predstavili su plan vrijedan 500 milijuna eura pod nazivom „Odaberi Europu za znanost”, s ciljem privlačenja stranih istraživača u EU.

"Iskoristimo priliku"

“Udvostručujemo iznos koji istraživači koji se presele u Europu mogu zatražiti kao sredstva za preseljenje,” rekla je Maria Leptin, predsjednica Europskog istraživačkog vijeća (ERC), javnog tijela za znanstvena i tehnološka istraživanja koje surađuje s Komisijom na ovoj inicijativi. “Moramo pojačati svoje napore. Ne zato što se nešto događa u SAD-u, već zato što to ionako trebamo učiniti.”

Prošlog je tjedna Komisija najavila planove za ubrzanje viznih procedura za privlačenje američkih istraživača, a u petak su se u Bruxellesu sastali ministri istraživanja EU-a kako bi razgovarali o jačanju europske konkurentnosti u znanosti i inovacijama.

“Iskoristimo ovaj trenutak i ovu priliku i privucimo najsvjetlije i najbolje talente svijeta,” rekla je povjerenica za startupe, istraživanje i inovacije Ekaterina Zaharieva.

Jačanje europske konkurentnosti

Masovnim jačanjem istraživanja i akademskog razvoja EU može ojačati svoje gospodarsko natjecanje i inovacije, a pritom se bolje pripremiti za rješavanje ključnih izazova poput klimatskih promjena i zdravstvene skrbi.

“Istraživanje je temelj poduzeća sutrašnjice. Ulaganjem u istraživanje ulažemo u konkurentnost Europe i radna mjesta budućnosti,” rekao je francuski ministar istraživanja Philippe Baptiste uoči sastanka Europskog vijeća u petak.

Trebat će još veći napori

Iako je Trump dao politički zamah europskim ulaganjima u znanost, stručnjaci upozoravaju da EU mora učiniti puno više kako bi ojačao svoju poziciju i postigao pravu neovisnost o SAD-u.

“Bilo bi iluzorno misliti da će nekoliko dodatnih vrhunskih potpora biti dovoljno,” rekla je Leptin iz ERC-a.

“Ono što vrhunski istraživači trebaju jest dobra infrastruktura, dobra podrška svojih institucija. Mladi ljudi trebaju dobre karijerne izglede i dugoročno financiranje,” dodala je, napominjući da je na državama članicama EU-a da “pojačaju svoje napore i učine istraživanje atraktivnim.”

Ciljane inicijative za privlačenje američkog talenta

Više europskih vlada već je reagiralo na mogućnost privlačenja vrhunskih američkih istraživača, uspostavljajući nove potpore i nudeći nova postdoktorska mjesta.

Otkako je Trump započeo svoje obračune, Nizozemska, Francuska, Španjolska, Belgija i Norveška pokrenule su ciljanje inicijative za privlačenje stranih istraživača nudeći financiranje, institucionalnu podršku i dugoročne karijerne prilike u područjima poput zdravlja, klime i umjetne inteligencije.

Slično tome, europska sveučilišta poput belgijskog Vrije Universiteit Brussel (VUB) i francuskog Aix-Marseille University (AMU) izdvojila su sredstva za zapošljavanje postdoktoranada koji su “žrtve političkog i ideološkog uplitanja” u SAD-u.

Glavni neprijatelji antisemitizam i woke ideologija

Vodeći europski akademici primjećuju da su njihovi kolege u SAD-u postali sve oprezniji i uplašeniji zbog Trumpove represivne politike, koja se često opravdava borbom protiv navodnog antisemitizma i tzv. woke ideologija na sveučilištima.

Jan Danckaert, rektor VUB-a, rekao je kako američki istraživači sada koriste anonimne račune e-pošte i šifrirane komunikacijske platforme za kontakt s međunarodnim partnerima.

“To pokazuje koliko su zabrinuti zbog načina na koji kontaktiraju institucije izvan SAD-a,” rekao je, napominjući strah da bi i manja suradnja na projektima koje Trumpova administracija ne odobrava mogla biti osnova za daljnja rezanja financiranja.

Strah od gubitka posla

Suradnja s američkim kolegama postala je sve teža otkako je Trump započeo drugi mandat u siječnju, rekao je Frank Oliver Glöckner iz Pangaea centra za okolišne podatke.

“To je kombinacija straha od gubitka posla i nemogućnosti održavanja ili isporuke podataka,” objasnio je.

Dogodilo se preko noći

Glöckner je dodao da neki američki istraživači sada ne mogu ni sudjelovati u videokonferencijama bez odobrenja najvišeg menadžmenta. “Prvi put čujemo za tako nešto… i to se dogodilo preko noći,” rekao je.

Autocenzura je također sve veći problem među američkim istraživačima, primjećuju europski akademici.

“Ne žele da im se imena objavljuju u službenim medijima, znanstvenim recenzijama ili bilo gdje drugdje,” rekao je Glöckner.

Autocenzura u SAD-u

Danckaert je ponovio tu zabrinutost. “Vidimo da se među kolegama u SAD-u instalira svojevrsna autocenzura,” rekao je. “Mnogo su oprezniji oko svojih kontakata i načina komunikacije. Uvijek gledaju preko ramena.”

Nakon što je Verbeke s KU Leuvena javno kritizirao Trumpa u europskim medijima, rekao je kako su mu se neki kolege s Harvarda privatno zahvalili što je iznio stavove koje oni sami nisu mogli.

“Razumijem profesore koji ne žele javno istupati i poštujem to, ali istovremeno mislim da imam moralnu dužnost govoriti,” rekao je.

Verbeke je priznao da bi mu to moglo ugroziti šanse za dobivanje američke vize – ili za povratak predavati na Harvardu.

Nada u povratak slobode

“Istinski sam transatlantski orijentirana i nikad nisam mogla zamisliti da ćemo jednog dana doći do točke gdje će se samo središte akademske slobode dovesti u pitanje,” rekla je njemačka ministrica za istraživanje, tehnologiju i svemir Dorothee Bär u petak.

“Zato sada moramo biti sigurna zemlja, sigurna luka, siguran kontinent. Ipak, ne gubim nadu da će ‘Zemlja slobodnih’ jednog dana ponovno opravdati svoje ime.”